U prapovijesnim fazama u Europi je bilo impresivnih životinja poput mamuta, nosoroga ili hijene. Iako su neke od ovih vrsta već dugo izumrle na Starom kontinentu, pjegava hijena koja još uvijek postoji u Africi živjela je prije 10.000 godina u Europi. Zašto u Europi više nema hijena?
Kako znamo da je u Europi bilo hijena?
Kao i ostale životinje koje se trenutno ne mogu pronaći u našoj zemlji, Praćenje hijena u Europi moguće je samo putem fosilnih zapisa ili ljudskim viđenjima zabilježenim u prošlosti.
Prisutnost hijena u Europi seže u desetke tisuća godina, pa moramo otići u spilje s rock umjetninama: na slikama naših predaka možemo pronaći hijene, lavove ili nosoroge među iberijskom faunom.
No, postoje i fosili hijena koji su omogućili znanstvenicima CSIC -a da prouče zašto više nema hijena u Europi. Konkretno, govorimo o pjegavoj hijeni, koja je živjela na europskom kontinentu i koja i danas ima ogromnu prisutnost u Africi.
Pjegava hijena
Pjegava hijena mesožder je koja je u Europi preživjela desetke tisuća godina; do danas vrlo dobro poznajemo ovog mesoždera. Iako je tradicionalno čistač, ova životinja je dobar lovac i posjeduje ogromnu inteligenciju.
Pjegava hijena životinja je snažne čeljusti u kojoj su žene hijene one koje određuju tempo stada, poput drugih vrsta gdje ženke vladaju u životinjskom carstvu.
Zašto u Europi nema hijena?
Prema tim istraživačima, iako klimatske promjene koje su se dogodile na kontinentu nisu bile izravan uzrok nestanka hijene u Europi, vjerojatno su imali puno posla s tim.
Očigledno, Afričke i euroazijske hijene bile su razdvojene tisućama godina, a klimatski uvjeti postali su ekstremni za ove životinje u južnoj Europi prije otprilike 21.000 godina.
Čak i tako bilo je i drugih promjena koje bi mogle utjecati na hijene: klimatske promjene utjecale su i na njihov plijen, iako je faktor okidača moglo biti širenje ljudi, koji je u više navrata tjerao velike europske mesoždere do izumiranja.
Izumiranje hijene u Europi dogodilo se prije otprilike 10 000 godina, u kasnom pleistocenu, što se poklopilo s tim čimbenicima. Čak i tako, ova je životinja postala prisutna na mjestima poput Galicije.
Nema sumnje da su, poput drugih vrsta velikih predatora, hijene gubile najvažnije ekosustave: danas su vrste poput vuka, medvjeda ili europskog risa nestale iz mnogih europskih zemalja zbog ljudskog pritiska, a preživjeli su samo na onim mjestima gdje su se prilagodili preživljavanju, poput iberijskog vuka Sierra de la Culebra ili smeđih medvjeda Kantabrijskog gorja.
Zato je povijest pjegave hijene u Europi ne samo zanimljivo znati malo o fauni koja je nastanjivala našu zemlju u prošlosti, već i biti u mogućnosti očuvati neke od naših sadašnjih vrsta.
Neki se pitaju bi li se pjegava hijena mogla vratiti u Europu, jer se može smatrati da je ugrožena vrsta nestala na Pirenejskom poluotoku, kao što je to slučaj sa dabrom u Španjolskoj. Ali ipak, klimatske promjene onemogućile bi ovaj uvod, što bi za mnoge bilo groteskno. Ne treba zaboraviti da je nestao i veliki dio faune koja je živjela s tim hijenama, što je prirodni ciklus koji ljudi ubrzavaju.
