Ekosustavi planeta dom su stotinama tisuća vrsta koje koegzistiraju u savršenom skladu. To je moguće zahvaljujući činjenici da se među živim bićima različitih vrsta stvaraju odnosi kako bi se postigla ravnoteža svih ovih životinja u istoj regiji.
Konkurencija među vrstama
Neki od ovih odnosa među živim bićima negativni su za oba sudionika. U ovom slučaju to kažemo kada se obje vrste natječu za iste resurse, to ima negativne posljedice za obje.
U teoriji, između dvije konkurentne vrste jedna bi uspjela nad drugom, ali zahvaljujući postojanju ekoloških niša odnosi među živim bićima natjecateljske prirode ne sprječavaju oboje u zajedničkom životu na istom staništu.
Jedite ili budite pojedeni
Drugi oblik odnosa je grabež i biljojedi: govorimo o odnosima među živim bićima koji su za jednog od sudionika negativni, a za drugog pozitivni. Na primjer, lav koji lovi gazelu može mnogo dobiti, ali gazela nema koristi.
U slučaju biljojeda, na ekološkoj razini odnos je isti, iako se događa da u mnogim slučajevima biljojedi ne dovode do smrti životinje. Čak, Konzumacija biljaka može dopustiti određenim životinjama da djeluju kao prirodni raspršivači.
Strašni paraziti
U ovoj vrsti odnosa parazit koristi parazitirano živo biće. Razgovaramo o odnosi među živim bićima koji su, poput grabežljivosti, negativni za jednog sudionika, a pozitivni za drugog. Međutim, u ovom slučaju oba bića žive u bliskim odnosima ili simbiozi.
U mnogim slučajevima paraziti imaju složene cikluse koji prolaze kroz nekoliko domaćina. Paraziti uzrokuju negativne učinke mijenjajući njihovu gustoću, preživljavanje ili reprodukciju. Neki paraziti poput toksoplazme čak mijenjaju ponašanje svojih domaćina.
Drugi parazit koji mijenja ponašanje svog domaćina je Leukokloridij, crv koji polaže svoje ličinke na puževe 'rogove', koji se kreću i privlače pozornost ptica, koji su drugi domaćini crva.
Ovi puževi su noćni, pa su kroz trenutno malo proučavane mehanizme, ti puževi počinju mijenjati svoje obrasce aktivnosti i postaju aktivniji tijekom dana.
Mutualizam
Neki su odnosi među živim bićima pozitivni za oba sudionika: govorimo o uzajamnosti, gdje obje vrste održavaju simbiotski odnos koji koristi objema životinjama.
Na primjer, lišajevi su složeni organizmi u kojima alga prima šećere iz gljive i to omogućuje opstanak algi u zaštićenom staništu. Mnoge vrste lišajeva više ne bi mogle živjeti bez ovog odnosa uzajamnosti. Drugi primjer obveznog uzajamnog odnosa su termiti i organizmi koji žive u vašem probavnom sustavu, čiji vam enzimi omogućuju probavu drva.
Postoje i drugi primjeri uzajamnosti odnos između nekih afričkih stabala i mrava: ovi grizu i dosađuju velike biljojede, koji se odmiču od drveća na kojem žive i konzumiraju njihov nektar.
Komenzalizam i amenzalizam
Komenzalizam je odnos između živih bića u kojem jedno od njih ima koristi, a drugo nema učinka. U slučaju amensalizma govorimo o odnosu u kojem se, umjesto koristi, nanosi šteta drugoj životinji.
Primjer komensalizma su neke alge koje žive u oklopu kornjače i drugih morskih kornjača, iako Nije poznato šteti li ovaj odnos kornjačama smanjenjem njihove apsorpcije sunčeve svjetlosti ili pružanjem kamuflaže. Drugi primjer komenzalizma je odnos čaplje do velikih biljojeda.
Primjer amensalizma su žirafe koje gaze male trave pokušavajući doći do drveća poput bagrema, ili sama sjena ovog stabla koja šteti tim malim biljkama.
Složeni odnosi među živim bićima
Iako je to didaktički način gledanja na to, odnosi među živim bićima vrlo su složeni i u mnogim se prilikama preklapaju. Na primjer, iako žirafa jede bagrem i gazi biljke oko sebe, također gnoji tlo, raspršuje svoje sjeme i uzrokuje da proizvodi više nektara.
Ovaj nektar koriste mravi, pa ona stabla koja su zaštićena od žirafa obično nemaju ove male insekte. Zanimljivo je da postoje i drugi mravi koji ne ovise o nektaru i koji promiču infekciju drveća pa im odsutnost žirafa nanosi štetu. To nam pokazuje koliko su složeni odnosi među živim bićima u prirodi i opasnost da ljudi mijenjaju te odnose.