Poljoprivreda je nesumnjivo jedan od najvećih podviga u povijesti čovječanstva koji nam je, zajedno s drugim izumima, omogućio napuštanje paleolitika. Ali što ako ljudi nisu izmislili poljoprivredu?
Ljudi nisu izmislili poljoprivredu: to su bili mravi
Vjeruje se da je ljudska poljoprivreda započela prije otprilike 12.000 godina u Aziji. Zajedno sa stokom, omogućilo je ljudima da se etabliraju i počnu razvijati niz tehnologija koje će ih odvesti u sadašnjost. No, nova studija otkriva da mravi uzgajaju gljive najmanje 60 milijuna godina.
Međutim, ova priča nije nova: postoji oko 25 vrsta poljoprivrednih mrava, pa stvar da ljudi nisu izmislili poljoprivredu nije šala, ili barem nisu bili prvi.
Znanstvenici vjeruju da ova nova studija pokazuje da je sposobnost mrava da se uzgajaju evoluirala nekoliko zasebnih puta, što je činjenica poznata kao prikladna evolucija.
Mravi uzgajaju gljivice koje se mogu parazitizirati, međutimostaju u simbiozi s aktinobakterijama koja omogućuje preživljavanje oba organizma, koji daje hranu mravima. Ove su aktinobakterije još uvijek lijekovi koje mravi imaju u svojim nasadima i omogućuju suzbijanje gljivičnih nametnika koje trpe njihovi usjevi.
Ljudi nisu izumili poljoprivredu: pesticidi?
Specifično, bakterije pripadaju rodu Pseudonokardija, a poznato je da održavaju ovu simbiozu s mnogim mravima koji režu lišće, neke životinje prisutne u nekoliko zemalja Latinske Amerike.
Ovi mravi imaju svojevrsne odjeljke poznate kao kripte, koji omogućuju tim životinjama da prenose aktinobakterije. Otkriće je napravljeno u fosiliziranom jantaru, u kojem su mjehurići zraka omogućili provjeru drevne aktivnosti aktinobakterija.
Kod današnjih mrava rezača lišća ta je simbioza već bila poznata i omogućuje mravima da imaju autentične prijenosne antibiotike i posvete se gnojidbi svoje žetve.
Poljoprivredni proces kod mrava mogao bi biti stvarniji nego što se čini, i to je tako mravi su pripitomili gljivicu jer ne proizvodi spore. Ovo "pripitomljavanje" bilo bi prije bilo kakvog koje je izvršio čovjek, budući da su takvi bili 15 milijuna godina.
Mravi čak mogu ukloniti ostatke usjeva kako ne bi potaknuli rast parazita i održali zdravlje vašeg privatnog vrta. U međuvremenu, drugi mravi pružaju svjež materijal usjevu, tako da on nastavlja osiguravati hranu za koloniju, što jasno daje do znanja da ljudi nisu izmislili poljoprivredu: Mravi gljive su stvarni i rade vrlo sličan posao s ljudima.
Zanimljivo je da kolonije mrava nikada ne pokazuju znakove rezistencije na antibiotike, nešto što bi imalo smisla nakon tisuća godina, ovisno o aktinobakterijama. Istraživači vjeruju da bi mravi mogli biti od pomoći u saznanju više o rezistenciji na antibiotike, koja predstavlja jednu od najvećih prijetnji ljudskom zdravlju u 21. stoljeću.