Psi i mačke ne razlikuju se samo po izgledu i ponašanju, već pokazuju i različite prehrambene zahtjeve. Odnosno, njihova tijela nisu spremna za probavu i usvajanje iste vrste prehrane. Zatim, Pozivamo vas da upoznate glavne razlike u hranjenju mačaka i pasa kako bi svojim ljubimcima ponudili optimalnu prehranu.
5 razlika u hranjenju mačaka i pasa
1. Psi su se prilagodili prehrani svejeda; mačke su strogi mesožderi
Prva i temeljna razlika u hranjenju mačaka i pasa je ta organizam pasa može se prilagoditi prehrani svejeda, dok su mačke u osnovi mesožderi.
Drugim riječima, psi mogu jesti i uživati u primanju veće raznolikosti hrane od mačaka. Prehrana mačaka trebala bi se temeljiti na konzumaciji bjelančevina i masti životinjskog podrijetla.
Sa svoje strane, psi mogu unositi druge sastojke na umjeren način, poput ugljikohidrata, dobrih masti biljnog podrijetla, voća i povrća.
Isto postoji voće i povrće koje je dobro za mačke i može im pomoći u jačanju imunološkog sustava. Međutim, to ne mijenja činjenicu da bi meso trebalo biti temelj prehrane mačaka.
2. Mačke su obično mnogo selektivnije od pasa u odnosu na svoju hranu
Jedna od najčešćih pritužbi mačjih skrbnika je 'zahtjevno nepce' mačića. Ne može se poreći da su mačke mnogo selektivnije u pogledu hrane od pasa.
Mačke se čvrsto drže rutine kao oblika samozaštite, izbjegavajući izloženost opasnom ili nepovoljnom kontekstu. Tako, oni su 'zatvoreniji' u odnosu na vijesti u svom svakodnevnom životu i u prehrani.
Ali ipak, moguće je učiniti nepce mačića fleksibilnijim prezentirajući im različite teksture, okuse i arome tijekom djetinjstva. U prvih šest ili sedam mjeseci života mačke su stupovi njihovog ponašanja prema ljudima, drugim mačkama, a također iu odnosu na hranu.
3. Psi praktički gutaju hranu; mačji dio
Oni koji su već dijelili svoj dom sa psima znaju da praktički gutaju hranu, uz minimalno žvakanje. Iako je to zajednička karakteristika svih pasa, neke pasmine imaju tendenciju biti osobito proždrljive, poput labradora, zlatnog retrivera, novofandlanda ili bigla.
Drugo, mačke s uravnoteženom prehranom i zdravom rutinom rijetko su proždrljive. Čak imaju tendenciju razbijanja hrane i mogu jesti nekoliko puta dnevno u male porcije, svaki put konzumirajući tek toliko da utole glad.
Zbog ovog razloga, prejedanje i probavni problemi povezani s prekomjernom konzumacijom hrane mnogo su češći kod pasa nego kod mačaka. Kao i epizode trovanja i kućnih nesreća zbog konzumiranja kemijskih tvari, lijekova, smeća itd.
4. Produženi post često je opasniji za mačke nego za pse.
Dugotrajno gladovanje, odnosno ostanak mnogo sati ili dana, a da se ne jede s određenom učestalošću, vrlo je opasno za pse i mačke. Štoviše, mačke imaju veliku predispoziciju za razvoj jetrene lipidoze u ovim kontekstima.
Mačje tijelo treba djelovanje proteina unesenih hranom,između ostalog za metabolizam masti u jetri. Stoga, ako životinja provede mnogo dana bez jela, povećava se rizik od abnormalne koncentracije lipida u ovom organu.
Metabolizacija masti u jetri različito se događa u tijelu pasa, i ne ovisi isključivo o potrošnji vanjskih bjelančevina. Zbog toga su slučajevi jetrene lipidoze kod pasa rjeđi nego kod mačaka.
5. Psi prirodno hidriraju mnogo manje od mačaka
Dobrovoljno konzumiranje tekućine također označava jednu od najvažnijih razlika u prehrani mačaka i pasa. Psi se prirodno hidriraju mnogo manje od mačaka, u osnovi zato što svakodnevno konzumiraju veliku količinu vode.
U mačaka su zdravstveni problemi vrlo česti, osobito u bubrezima, nastali zbog dehidracije ili slabe hidratacije. Tako, idealno je da prehrana mačaka sadrži dobar doprinos vlažne hrane, po mogućnosti domaće.