Crvena guska je anseriform koji je sve manje prisutan u Patagoniji i sjevernoj Argentini. Iz godine u godinu, njegova se populacija smanjuje i fragmentira unatoč naporima ljudi koji je pokušavaju vratiti. Ako se to ne popravi, moglo bi doći do izumiranja.
Iz tog razloga, i zato što je prvi korak za brigu saznanje o postojanju onoga što bi moglo nestati, ovdje ćete pronaći datoteku o osnovnoj biologiji ove ptice i prijetnjama koje bi je mogle uništiti. Nastavimo s tim.
Biologija crvene guske
Crvena guska (Chloephaga rubidiceps)je vrsta anseriformne ptice iz porodice Anatidae i rodaChloephaga. Najugroženiji je u kontinentalnoj Južnoj Americi, ali je najbrojniji na Falklandima.
Kao dobra anseriformna vrsta, kreće se i u kopnenim i u vodenim staništima. Obično mu je potrebna površina golog tla s vegetacijom između 20% i 60% površine. Što se tiče vode, ona mora ispunjavati određene zahtjeve kvalitete kako se zdravstveno stanje guske ne bi pogoršalo. Stoga ćete ga najvjerojatnije vidjeti na obalnim travnjacima i livadama.
Njegova prehrana je biljojed, hrani se nježnim izdancima trave na travnjacima i močvarnim područjima.
Ovo je migratorna vrsta koja se gnijezdi od kraja rujna do siječnja na Malvinima i Tierra del Fuego. Kasnije, kada počne zima, seli se na sjever, u okolicu Buenos Airesa.
Gnijezdo gradi na tlu, među visokom travom u blizini vodenih površina. Tapecira ga travom i pokriva vlastitim paperjem. Ženka obično ne snese više od 6 jaja i ona je zadužena za njihovo izleganje, ali mužjak ostaje u blizini i štiti je. Crvena guska je teritorijalna ptica, ali društvena u vrijeme kada se ne pari.
Prijetnje koje ugrožavaju crvenu gusku
1960. godine argentinska vlada proglasila je ovu pticu štetočinom, jer su se stočari žalili da jedu usjeve namijenjene za ishranu stoke. Iako se to kasnije pokazalo netočnim, počeo je progon i pokolj guske kako u poljima tako iu gnjezdištima. Na Malvinima se znatan broj primjeraka i dalje ubija svake godine.
Trenutno se vrsta smatra kritično ugroženom prema Konvenciji o migratornim vrstama (CMS), SAyDS (Aves Argentinas i Tajništvo za okoliš i održivi razvoj) te MADS i AA (Ministarstvo okoliša i održivog razvoja nacija i argentinske ptice).IUCN ga, međutim, klasificira kao najmanju zabrinutost (LC).
Razlog ove razlike u klasifikaciji je taksonomska podjela vrste. Trenutno postoje 2 velike populacije, jedna na Falklandima, a druga na kopnu. Međutim, budući da su izolirani jedni od drugih, neki stručnjaci smatraju da je riječ o vrstama koje su se u svojoj evoluciji razišle i da bi trebale dobiti različita imena. Ako je tako, kontinentalna bi se skupina smatrala kritično ugroženom, ali trenutno joj ne žele dati tu klasifikaciju.
Drugi čimbenici njegovog pada
Prije nego što je službeno smatrana štetočinom, ovu su vrstu već progonili stočari i farmeri. Pedesetih godina prošlog stoljeća uvedene su 2 strane vrste koje su ga lovile: lisica kreštava (Lycalopex griseus)i kuna(Neovison vison). Utjecaj ovih životinja bio je težak, jer su također lovile mlade i jele jaja.
S druge strane, čest problem ovih vrsta je gubitak i degradacija njihovog staništa kako bi se umjesto njih smjestile ovce i goveda na ispašu. Promjene u klimi, sa svoje strane, također su utjecale na njihovo migratorno ponašanje i staništa koja posjećuju, osobito sa sušama, također narušavajući reproduktivni uspjeh vrste.
Mjere očuvanja
Akcije za očuvanje crvene guske usmjerene su, prije svega, na zaštitu područja gniježđenja i suzbijanje krivolova. Na taj se način nastoji potaknuti reproduktivni uspjeh vrste bez pribjegavanja ex situ programima uzgoja.
S druge strane, njen status štetočine je povučen i uključena je u Dodatak I CMS-a, a Binacionalni akcijski plan za očuvanje crvene guske izrađen je 2013. godine, a potpisali su ga Argentina i Čile. Provodi se godišnji monitoring, diseminacija i edukacija, te zajednički rad s nadležnim tijelima za procesuiranje krivolova i kontrolu sporta.
Međutim, broj ove patke nastavlja opadati iz godine u godinu. Iz tog razloga, jedino rješenje koje preostaje je ono koje uključuje cijeli svijet, vodeći brigu o okolišu. Planet je jedinstveni ekosustav koji se mora zaštititi sa svih strana. Nemojmo izgubiti želju da brinemo o crvenoj guski, bez obzira gdje živimo.