Da nam životinje donose dobrobit, sreću i zdravlje, zna svatko tko živi s njima. Međutim, mnogo puta dobrobit neljudi ovisi o dokazivanju ove činjenice, tako da nema manjka znanstvenih studija o tome.
Spavanje sa svojim psom smanjuje tjeskobu. Ples sa svojom nimfom pruža istu sreću kao i zabava. Maženje vaše krave je najbolji trenutak u danu. Jeste li se ikada zapitali zašto? Pa, ovdje ćete pronaći znanstvene odgovore na nešto za što, duboko u sebi, svi znamo da je moguće sprijateljiti se s drugim vrstama. Idemo s tim.
Ljudi koji vole životinje: Biofilija
Da mi ljudi osjećamo ljubav prema prirodi nije ništa novo. Prvi koji je izraz biofilija upotrijebio bio je Erich Fromm, poznati socijalni psiholog, koji ju je definirao kao "strast prema svim živim bićima" . Ta tendencija nije bila proizvod ljudske logike, već dio urođene osobnosti pojedinca.
A to je da, unatoč tome što živimo u našim asf altnim katedralama, veza s okolinom koja nas okružuje je nešto što se nije izgubilo. To je dio našeg osjećaja preživljavanja, povezivanja s prirodom i pronalaska u njoj mira za koji nismo znali da nam treba.
Potpuno ista stvar događa se sa životinjama, kada vjerujemo da barijera vrsta onemogućuje razumijevanje, vidimo pogled našeg psa ili našeg štakora kako nam maze prst. U tom trenutku nastaje veza, a s njom i sreća.
Utjecaj bavljenja životinjama na zdravlje
Dugo se govori o konceptu jedinstvenog zdravlja, gdje su mentalno i fizičko uključeni u isti program dobrobiti, kako za ljude tako i za ostale životinje. U tom smislu, neporecivo je da odnos s nekim iz druge vrste donosi dobrobit za oboje.
Dobar primjer za to je poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja ljudi koji žive sa psom, budući da manje sjede. Tako se bilježe niži krvni tlakovi, niži kolesterol i niži trigliceridi. To je pak povezano s psihosocijalnim okruženjem, gdje su odgovori na stres slabiji i raspoloženje se poboljšava.
Maženje životinja smanjuje stres
Nije nova, upravo studija koja je pokazala da maženje životinja s kojima je uspostavljena afektivna veza smanjuje anksioznost. Iako je utvrđeno da su najdlakavije i najljupkije vrste (mačke, zečevi, itd.) imale najveći učinak, istina je da ovo ograničenje nije viđeno kod ljudi koji su jednako voljeli sve životinje.
Životinje i razvoj osjećaja odgovornosti
Da nam životinje donose dobrobit je nešto što se pokazuje na nekoliko načina. Međutim, oni također pomažu s još jednim osobnim atributom, odgovornošću. Iako o tome postoje kontroverze, stručnjaci kažu da je poučavanje djece da se brinu o životinjama dobra vježba za stvaranje osjećaja odgovornosti u njima.
Podrazumijeva se da nadzor roditelja mora biti stalan i da su oni u konačnici odgovorni za dobrobit životinje.
Životinje nam pružaju dobrobit u neurodivergenciji i kroničnim bolestima
Također je vrlo važno imati psihosocijalnu podršku u kritičnim trenucima života. Ovi trenuci posebno su teški za određene skupine u društvu, poput neurodivergentnih i kroničnih bolesnika. U tom smislu također postoje pozitivni rezultati u interakciji sa životinjama:
- Poremećaj pažnje i hiperaktivnost (ADHD): Roditelji su prijavili poboljšanja u društvenim vještinama, prosocijalnom ponašanju i problematičnom ponašanju među djecom s ADHD-om koja su primala terapiju uz pomoć psa.
- Poremećaj iz autističnog spektra (ASD): pokazalo se da životinje djeluju kao društveni zaštitnici za djecu s ASD-om, koja često doživljavaju visoke stope društvenog stresa tijekom interakcije sa svojim vršnjacima.
- Diabetes mellitus tipa 1: Druga studija je otkrila da je briga za kućnog ljubimca (u ovom slučaju, ribu) poboljšala kontrolu glikemije kod tinejdžera u studiji. Strukturirana briga o životinji dala im je naznake za vlastitu brigu o sebi.
Životinje i empatija
I, kako ne može biti manje, razvoj empatije nije mogao nedostajati u prostoru koji osigurava da nam životinje donose dobrobit, sreću i zdravlje.U tom smislu, proces je donekle cirkularan. Empatija prema neljudima dovodi do zanimanja za njih, a suočavanje s njima dalje razvija empatiju.
U stvari, studije pokazuju da skloništa za životinje ljudima pružaju priliku da razviju bliske odnose s pojedincima koji nisu ljudi. Ova interakcija temeljni je korak u napretku empatijskog razmišljanja.
Ova empatija je unutarnji motivator za pro-ekološka ponašanja, a na kraju se širi i na sva ostala živa bića. Tko god je pogledao životinji u oči, nikada više ne želi nauditi biljci, drugom čovjeku ili planetu na kojem živi. Potvrđujemo, bez sumnje, da nam životinje donose blagostanje, sreću i zdravlje, ali i želju da i one uživaju u svojim životima.