Nikome nije tajna da hobotnice mogu modificirati pigmente svoje kože kako bi stvorile uzorke i stopile se s okolinom. Sve je to dio njihovog kamuflažnog sustava koji im omogućuje da se sakriju od grabežljivaca, uhode svoj plijen i čak komuniciraju upozorenja ili raspoloženja, ali mogu li to učiniti čak i dok spavaju?
Sidarta Ribeiro, neuroznanstvenica na Institutu za mozak Federalnog sveučilišta Rio Grande do Norte u Brazilu, bila je zaintrigirana kad je primijetila ovakvo ponašanje kod glavonožaca. Poznavajući duboku kognitivnu strukturu ovih životinja koja im pomaže u donošenju odluka, razlog promjene boje dok spavaju činio bi se neobjašnjivim.
Ovi beskralješnjaci poznati su kao neurološki najkompleksnija vrsta, čak pokazuju karakteristike tipične za sisavce, kao što je sposobnost osjećanja emocionalne boli. Iz tog razloga Sidarta Ribeiro nije se usudio pretpostaviti da bi mogli sanjati.
Kako znaš da stvarno sanjaš?
Kako bi saznali, Ribeirov tim započeo je seriju snimanja uzorka hobotnica (Octopus vulgaris) u svom laboratoriju kako bi izbliza promatrao promjenu boje dok se odmaraju.
Mogli su primijetiti promjenu tona i teksture svoje kože, također i pomicanje očiju dok su skupljali pipke i svoje tijelo grčevima mišića. Ovo je pokazalo drugačije stanje svijesti slično onom kod drugih vrsta kada sanjaju.
Kako bismo potvrdili da su doista spavale dok su se događale ove promjene u njihovoj kamuflaži, hobotnice su bile podvrgnute vizualnim podražajima s video zapisima rakova dok su spavale, bez bilježenja bilo kakve vrste odgovora.
Faze sna kod hobotnica
Otkrili su da su tijekom pasivnog sna životinje mirne, blijede kože i zjenica očiju skupljenih u prorez. Međutim, aktivno spavanje bilo je vrlo drugačije.
U svojoj aktivnoj fazi, ove su hobotnice počele pokazivati male pokrete i tonske promjene slične onome što poznajemo kao REM faza spavanja kod sisavaca, što ukazuje na moždanu aktivnost koja se događa kod beskralješnjaka dok spavaju.
Imaju li hobotnice unutarnji svijet za koji mi ne znamo?
Ne može se točno reći da su snovi koje imaju glavonošci proizvedeni kao vizualni prikazi baš kao i sisavci. To bi značilo prisutnost unutarnjeg svijeta, punog sjećanja koje barem za sada ne poznajemo.
" Ako hobotnica ima nešto poput sna, to je vjerojatno vrlo kratka sekvenca ponašanja, to nije narativ" , kaže voditelj projekta.