Studija sa Sveučilišta Stellenbosch nedavno je otkrila da smrtonosna bolest pogađa nosoroge u skloništu u Africi. Ova prijetnja poznata je kao goveđa tuberkuloza (Mycobacterium bovis) i dovodi u opasnost opstanak vrste.
Iako ova bolest nije nova, predstavlja veliku prijetnju životinjama koje pokušavaju nadvladati razaranja čovjeka. Jasno je da su bijeli nosorozi 2020. godine proglašeni funkcionalno izumrlim, pa su napori zaštitnika prirode usmjereni na očuvanje života crnih nosoroga kojima prijeti krivolov.
Goveđa tuberkuloza: smrtonosna bolest koja ugrožava nosoroge
S vremenom su identificirani različiti čimbenici koji utječu na preživljavanje nosoroga. Među njima su: krivolov, gubitak staništa i klimatske promjene. U ovom slučaju dodaje se još jedan aspekt koji može biti smrtonosniji: infekcija goveđom tuberkulozom.
Ovu smrtonosnu bolest drže istraživači, znanstvenici i zaštitari prirode. Do sada je studija objavljena u Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS) potvrdila da postoji visok postotak zaraze posebno u Nacionalnom parku Kruger u Južnoj Africi.
Teško je razumjeti zarazu ove bolesti budući da ovaj virus u povijesti nije zarazio afričke nosoroge. Međutim, nedavno je otkriveno da ih inficira i da je to za njih potpuno smrtonosna bolest.
“Naša otkrića potvrđuju široko rasprostranjeno visoko opterećenje infekcijom u populaciji nosoroga u Nacionalnom parku Kruger u Južnoj Africi i identificiraju čimbenike rizika za infekciju. Ova otkrića pružaju osnovu za razumijevanje širenja goveđe tuberkuloze u složenim ekosustavima,” kaže studija o kojoj je riječ.
Kako se nosorozi zaraze?
Kao što smo već spomenuli, zaraženi nosorozi žive u parku u Južnoj Africi, što im omogućuje da budu slobodni iu društvu drugih životinja. Čini se da je upravo to razlog zaraze: izravan kontakt s bivolima.
Ispostavilo se da je među nalazima pronađeno da su bivoli bili zaraženi duže vrijeme. Kad kašlju na otvorenom, šire virus i ostavljaju ga dostupnim drugim životinjama koje žive s njima.
“Najvjerojatnije, zaraženi bivol povremeno kašlje; na taj način njihova slina i dišni izlučevine zagađuju vegetaciju i stanište. Mikobakterije su vrlo otporne i mogu preživjeti u okolišu tjednima ili mjesecima”, navodi se u istraživanju.
Što se tada može učiniti kako bi se spriječila smrtonosna bolest?
Prema znanstvenicima, za nosoroge nije sve izgubljeno. Vjeruje se da čak i ako životinje dobiju ovu opasnu bolest, one bi je mogle eliminirati "ako su zdrave" .
Uoči svih ovih otkrića, studije će se nastaviti kako bi se utvrdile konačne pojedinosti o bolesti i njezinu liječenju.
