Riba lav (Pterois miles) pripada rodu Pterois otrovnih riba i porijeklom je iz Indo-Pacifika. Poznata je i pod drugim imenima kao što su zebra riba, vatrena riba, puretina ili leptir bakalar. Ovu vrstu karakterizira upečatljiva upozoravajuća boja s crvenim, bijelim ili crnim trakama, uočljivim prsnim perajama i bočnim perajama sa šiljastim, otrovnim izbočenim elementima.
Prigodno je istaknuti da rod Pterois obuhvaća ukupno dvanaest vrsta među kojima su P. radiata, Pterois volitans i Pterois miles najčešće proučavane. Vrste iz ovog roda bile su komercijalno uspješne kao akvarijske ribe zbog svog upečatljivog i egzotičnog izgleda.
Odakle je ovaj predator porijeklom?
Ribe lavovi nastanjuju obalne vode na dubinama između dva i 80 metara. U svom izvornom području u Indijskom oceanu ova je životinja široko rasprostranjena, diljem istočne Afrike od Somalije do Port Alfreda u Južnoj Africi.
Također se javlja od Južne Afrike do Crvenog mora i Perzijskog zaljeva, te istočno do Sumatre, Jave i Balija. Sa svoje strane, crveni lav se može vidjeti iu zapadnom i središnjem Pacifiku te u zapadnoj Australiji.
Ribe lavovi su uspješni osvajači
Važno je znati da u svojoj matičnoj regiji ova vrsta nije osobito brojna. Međutim, i lavić i crveni lav bili su neobično uspješni u uvođenju u Atlantski ocean.
Zapravo, uvođenje ovih vrsta rezultiralo je jednom od najbržih i ekološki najštetnijih morskih invazija dosad.Nakon provedenih studija o genetskoj raznolikosti osvajača, zaključeno je da oni potječu iz malobrojne osnivačke populacije na jugoistoku Sjedinjenih Država.
U zapadnom Atlantiku, lav je postao dominantan predator na koraljnim grebenima, s velikim utjecajem na domaće ribe. Tako se procjenjuje da je u samo 2 godine uspio smanjiti brojnost više od 40 vrsta.
Zašto je tako uspješan kao osvajač?
Prema stručnjacima, njegov dramatičan uspjeh kao invazivne vrste rezultat je kombinacije različitih čimbenika:
- Prije svega, lavice su mesojedi i mogu se hraniti širokim spektrom riba i rakova.
- Ženke se mrijeste svaka 4 dana tijekom godine, proizvodeći oko dva milijuna plutajućih želatinoznih jaja godišnje. Treba napomenuti da su njihova jajašca planktonska i da putuju oceanskim strujama, uspijevajući prijeći velike udaljenosti.
- Ova vrsta ima rano sazrijevanje i reprodukciju te moćnu otrovnu obranu od grabežljivaca. Zapravo, među njegovim vrlo učinkovitim fizičkim i bihevioralnim obranama je prijeteći aspekt njegovih otrovnih bodlji, koje mu daju izuzetnu otpornost na ektoparazite.
- Uobičajeno je da se njihovi domaći predatori pretjerano love.
- Konačno, u napadnutom okruženju, njihov "novi" plijen nije prilagođen njihovoj prisutnosti, što im uvelike olakšava položaj učinkovitih predatora.
Jesu li lavice ušle u Sredozemno more?
Do sada su lavovi samo povremeno zabilježeni u istočnom Sredozemnom moru. Zapravo, vjeruje se da su nepovoljni oceanografski uvjeti ograničili širenje njegovih ličinki.
U posljednjih 5 godina čini se da se prijetnja invazije riba lavova u Sredozemnom moru ostvarila. Viđanja P. tisuća ribica lavova u obalnim vodama južnog Cipra postaju sve češća.
Važno je istaknuti da se sredozemni ekosustavi, osim invazija egzotičnih vrsta, suočavaju i s drugim višestrukim prijetnjama kao što su klimatske promjene i prekomjerni ribolov. Temperature vode u Sredozemlju neprestano rastu, a invazivne vrste se šire, uzrokujući promjene zajednica i fenomen tropikalizacije.
Trenutno postoji više od 1000 egzotičnih vrsta u Mediteranu, a većina su termofilne vrste koje su u istočni bazen ušle kroz Sueski kanal. Nedavno širenje ovog kanala, zajedno sa zagrijavanjem morske površine, okolnosti su koje pogoduju pozicioniranju lavica u ovoj niši.
Konačni odraz
Sredozemno more važan je rezervoar oceanske raznolikosti u kojem živi otprilike 17 000 vrsta. Utjecaj lava kao invazivne vrste povezan je s modifikacijom staništa i smanjenjem lokalne bioraznolikosti.
Zbog svoje visoke stope grabežljivosti, lavice smanjuju brojnost i novačenje izvorne biote. Općenito, socioekonomski učinak još nije u potpunosti procijenjen, ali jedna je stvar jasna: ljudi su igrali ključnu ulogu u pogodovanju širenju invazivnih vrsta.
