Pandemija koronavirusa ne samo da je predstavljala pravi izazov za čovječanstvo (sa stotinama tisuća zaraženih i zdravstvenim sustavima na rubu), već je imala različite učinke na divlje životinje.
Na bolje i na gore, pandemija uzrokovana SARS-CoV-2 mijenja svijet na mnogo načina. Pogledajmo više o ovome u nastavku.
Pad zagađenja, jedan od učinaka na divlje životinje
Koronavirus je otkriven krajem 2019. u provinciji Hubei u Kini. Sredinom siječnja vlada je poduzela prve mjere obuzdavanja, izolirajući gotovo 60 milijuna ljudi.Nakon toga uslijedilo je privremeno gašenje industrije koje je utjecalo na cijelu azijsku naciju.
Sve je to dovelo, prema raznim studijama, do 25% smanjenja emisije CO2 u Kini, što bi bilo jednako svim emisijama UK-a za cijelu godinu.
Smanjenje onečišćenja, zbog pandemije, ima iznenađujuće učinke na divlje životinje i može poslužiti kao predah za mnoge ugrožene ekosustave.
Iako će ova kratka obustava učiniti malo za smanjenje globalnog zatopljenja, postoje učinci koji su već vidljivi u drugim dijelovima svijeta. Neki od njih su patentirani u Europi, gdje su se dupini vratili u luku Cagliari (Sardinija) u nedostatku brodova za krstarenje.
Također u Italiji, kanali u Veneciji čišći su nego ikad i vrve životom, kao što pokazuju razni videozapisi na društvenim mrežama.Ovo nam pokazuje ogroman utjecaj čovjeka na prirodu i kako se ona oporavlja kada nestane, čak i trenutno.
Trgovina divljim životinjama: prijetnja zdravlju i bioraznolikosti
Zdravstvene vlasti sumnjaju da je trenutna epidemija nastala na tržnici divljih životinja u Wuhanu.
Sa svoje strane, virolog Luis Enjuanes, istraživač CSIC-a, komentira da postoji sumnja da su se virusom zarazili šišmiši, kao što se dogodilo s izbijanjem SARS-a 2003.
Ove bi životinje tada jele palmine cibetke (Paguma larvata), a kasnije bi bile ulovljene i pripremljene u tradicionalno jelo koje se služilo u nekim regijama Kine.
Zbog toga, nema sumnje da je najveći učinak ove pandemije na prirodni okoliš povezan s trgovinom divljim životinjama. U Kini se milijuni divljih životinja otpremaju godišnje za hranu.
U cijeloj azijskoj zemlji poslužuju se jela pripremljena od divljih životinja, poput juhe od šišmiša ili tigrovih testisa, koji se smatraju delicijama. Također je evidentno da se većina te trgovine divljim životinjama ne odvija u odgovarajućim fitosanitarnim uvjetima.
S druge strane, kako se u tradicionalnoj kineskoj medicini za neke životinje smatra da imaju ljekovita svojstva, poput pangolina (ugroženog) ili cibetke, one se i dalje koriste za izradu raznih recepata, što je riskantno vježbaj.
Neke od ovih divljih životinja, poput šišmiša, poznati su rezervoar virusa.
Odgovor: privremena zabrana trgovine
Kao odgovor na ovu hitnu zdravstvenu situaciju, Kina je 27. siječnja dekretom obustavila trgovinu divljim životinjama. To će uzrokovati obustavu industrije koja seli milijarde godišnje.
Osim štete koju čini ljudskom zdravlju, procjenjuje se da gotovo 70% novonastalih infekcija kod ljudi dolazi od divljih životinja, ima učinak na kopnenu biološku raznolikost.
Prema nedavnoj analizi, oko 20% kopnenih vrsta kralješnjaka kupuje se i prodaje na globalnom tržištu, legalno ili ilegalno.
Stručnjaci iz Svjetske zdravstvene organizacije, poput dr. Bena Embareka (SZO Odjel za prehranu i sigurnost hrane) ističu da, zapravo, “dolazimo u kontakt s vrstama divljih životinja i njihovim staništima s onima od nas koji nisu bili tamo prije." Stoga će posljedice ovoga biti dugoročno nepredvidive.
“Želimo izbjeći slične vrste događaja u budućnosti, s novim virusima koji ponovno skaču sa životinja na ljude. U tom smislu, dugoročno ima smisla regulirati trgovinu divljim životinjama, kako zbog očuvanja tako i zbog javnog zdravlja, jer znamo da postoji stalni rizik da se dramatični događaji ponove.”
–Dr. Ben Embarek, SZO Odjel za prehranu i sigurnost hrane.
O tome su govorili i drugi stručnjaci i ekološke organizacije. U priopćenju WWF cijeni napore Kine da smanji razinu potražnje za divljim životinjama i poziva na konačan prekid tih aktivnosti, jer one štete ne samo ljudskom zdravlju već i globalnoj bioraznolikosti.
U zaključku, možemo cijeniti da učinak smrtonosne pandemije koronavirusa na prirodni okoliš može biti poticaj da prestanak trgovine divljim životinjama postane stvarnost.