Prije nekoliko godina, 1994., na jezeru DeGray u Arkansasu u Sjedinjenim Državama zabilježen je neobičan događaj: masovna smrt orlova krstaša (Haliaeetus leucocephalus). Smrt se pripisuje bolesti mozga zvanoj vakuolarna mijelinopatija. Od tada se proširio na druga jezera u zemlji i njegov je uzrok dugo bio misterij.
Čini se da su okidači za katastrofu invazivna biljka iz Afrike i kolonizatorska cijanobakterija, ali točan mehanizam nije poznat. Danas je znanost to riješila, gotovo 3 desetljeća kasnije, želite li znati uzrok? Donosimo vam sve detalje ovog tragičnog događaja.Ne propustite čitati!
Što je vakuolarna mijelinopatija?
Vakuolarna mijelinopatija (skraćeno VM) je neurološka bolest, pa je sustav koji trpi oštećenje živčani sustav. Mozak orlova je pogođen, a time se mijenjaju i motoričke funkcije.
Orlovi se čudno ponašaju, djeluju dezorijentirano, teško koordiniraju pokrete, pa ne mogu hodati ni letjeti, posrću i padaju. Osim toga, također pokazuju sljepoću, grčeve i drhtanje prije nego umru, što je doista jeziva smrt.
Bolest je otkrivena 1994. u Arkansasu. Tijekom dvije godine zbog toga je ubijeno više od 70 orlova. Od tada se proširio i na druge dijelove zemlje, zbog čega izaziva veliku zabrinutost. Točna dijagnoza zahtijeva reviziju lezije u mozgu.
Što ubija ćelave orlove?
Odgovor nije tako jednostavan, budući da je uzrok masovnog pomora orlova krstaša kombinacija nekoliko faktora. Prvi trag znanstvenika bila je invazivna biljka i cijanobakterija:
- Biljka pripada vrsti Hydrilla verticillata, iz središnje Afrike i prvi put je pronađena u sjevernoameričkoj zemlji 1960. godine na Floridi. Ima veliki invazivni kapacitet jer se lako i brzo razmnožava aseksualnim putem. Za to je potrebno samo nekoliko fragmenata, bilo biljke ili njezinih gomolja.
- Cijanobakterija je dosad neidentificirani mikroorganizam. Bez problema kolonizira invazivnu biljku (do 95% njezinih listova). Njegovo znanstveno ime je Aetokthonos hydrillicola.
Cijanobakterije su primitivna bića koja su vrlo važna za ekosustave, ali neke vrste mogu proizvoditi toksine s negativnim učincima na živa bića, uključujući ljude.
Pravi krivac za masovnu smrt orlova krstaša
Biljka i cijanobakterija same po sebi ne predstavljaju opasnost za orlove krstaše, njima je potreban još jedan faktor kao okidač, a to je bromid. Spoj koji se prirodno pojavljuje u jezerima, ali u vrlo malim količinama. Međutim, ljudska aktivnost može unijeti veće razmjere u te ekosustave. To između ostalog uključuje korištenje kemijskih herbicida, pročišćavanje vode i elektrana.
Kada se biljka i cijanobakterija pomiješaju u mediju s bromidom, proizvodi se vrlo otrovna tvar. Neurotoksin koji se naziva etohtonotoksin, a sintetizira ga mikroorganizam. Stoga bromid djeluje kao prekursor u stvaranju toksina.
Studija koja je razotkrila misterij objavljena je u časopisu Science u ožujku 2021. Proveli su je Breinlinger i suradnici, znanstvenici sa Sveučilišta Halle i Wittenberg u Njemačkoj i drugih institucija u toj zemlji, Sjedinjenim Državama i Češka .
Jesu li pogođene druge životinje?
Iako su orlovi krstaši prve životinje kod kojih je otkrivena vakuolarna mijelinopatija, oni nisu jedini. Postoje i druge vrste koje mogu oboljeti od ove bolesti. Među njima imamo ribe, vodozemce, gmazove i ptice, poput liske, sove i nekih vodenih životinja.
U studiji koju su proveli Breinlinger i sur., učinak neurotoksina također je ispitan na nematodi Caenorhabditis elegans, zebrici (Danio rerio) i kokošima (Gallus gallus). U svim slučajevima toksin je bio visoko toksičan, što potvrđuje njegov smrtonosni učinak u različitim skupinama životinja.
Ima još puno toga za otkriti
Iako je misterij masovne smrti orlova krstaša riješen, znanstvenici još uvijek ne mogu stati, postoji još pitanja na koja treba odgovoriti. Najviše zabrinjava to što se toksin nakuplja u tkivima životinja, pa postoji mogućnost prijenosa hranidbenim lancem.Dakle, može nanijeti više štete.
U tom smislu, morate znati koje bi druge vrste mogle biti pogođene? Mogu li sisavci biti na popisu? Ili još gore, hoće li doći do ljudi? Hoće li imati ikakvog utjecaja na zdravlje? Sada kada su informacije o toksinu dostupne, potrebno ih je iskoristiti kako bi se spriječila daljnja smrt ovog veličanstvenog orla i drugih životinja.
Važno je locirati sva mjesta na kojima koegzistiraju invazivna biljka i cijanobakterija. Osim kontrole prisutnog bromida, između ostalih aspekata koje treba istražiti, pokušava se smanjiti antropogena emisija. Stoga je potreban zajednički akcijski plan između građana, znanstvenika i državnih tijela i vas? Biste li se pridružili ovom plemenitom cilju?
