U eri antropocena, gdje su klimatske promjene postale jedna od najvećih briga čovječanstva, mnogi kažu da bi ovaj problem prestao kada bi čovječanstvo prestalo jesti meso. Ima li ova izjava smisla?
Auti ili krave? Što najviše zagađuje
Prehrana čovječanstva nedvojbeno ima ogroman utjecaj na Zemljine ekosustave. Mnogo je aktivista koji tvrde da bi se ovaj utjecaj smanjio kada bi čovječanstvo prestalo jesti meso i prešlo na vegansku prehranu, budući da su staklenički plinovi koje proizvodi stoka ogromni.
Međutim, čini se da je stvarnost drugačija: iako postoje analize koje osiguravaju da emisije stakleničkih plinova uzrokovane mesnom industrijom premašuju više od polovice ukupnog iznosa, Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Država daje samo 3,9% , što bi ga uvelike nadmašilo u proizvodnji energije, transportu i drugim industrijama.
Pogreška se nalazi u izvješću FAO-a iz 2006., u kojem se tvrdi da je proizvodnja mesa više štetna za klimatske promjene od transportnog sektora. Istina je da je i sam FAO priznao pogrešku, a to je da dok je za stoku uzet u obzir cjelokupni postupak obrade, transporta, infrastrukture ili hrane, isto se nije dogodilo s transportom.
Prestati jesti meso kao rješenje?
Naravno, ako su ostale stvari jednake, proizvodnja mesa može biti znatno štetnija za okoliš od proizvodnje povrća.To ne znači da bi učinak bio primjetan ako prestanete jesti meso, a postoje čak i studije koje govore da bi se njegove emisije jedva smanjile za 2,6% kad bi cijele Sjedinjene Države prestale jesti meso.
Iako je istina da normalno možemo postići sličan unos proteina s mnogo manjim utjecajem na poljoprivredu, moramo zapamtiti da veliki postotak obradive zemlje na planeti nije prikladan za ljudsku prehranu. Zapravo, FAO upozorava da su 70% njih pašnjaci koji su prikladni samo za ispašu.
Ova polja je teško iskoristiti kroz bilo koju aktivnost osim uzgoja stoke i, zapravo, to se može učiniti na održiv način putem ekstenzivnog uzgoja stoke. Međutim, postaje nemoguće pretvoriti veći dio ove zemlje u obradivo bez izazivanja ozbiljnog ekološkog utjecaja.
Na kraju, moramo zapamtiti da, kako bismo saznali koja je prehrana najbolja za okoliš, moramo analizirati konzumiramo li proizvode koji su sezonski, lokalni i poštujući prirodu.Je li mediteranska prehrana koja se temelji na povremenoj lokalnoj konzumaciji mesa održivija? Ili je, naprotiv, to veganska prehrana koja se temelji na proizvodima kao što su avokado ili soja doneseni tisućama kilometara daleko?
Bez sumnje, dijete koje se temelje na konzumaciji životinjskih proizvoda intenzivnog podrijetla najviše štete prirodi. Ali nemojmo misliti da bismo imali rješenje kad bi čovječanstvo prestalo jesti meso: ekološki problem s kojim se suočavamo mnogo je složeniji.