Ilegalna trgovina životinjama pogoduje nedostatku političke volje u Španjolskoj, zemlji koja je postala vrata za krijumčarenje ovih vrsta u Europi, navodi se u pritužbi poznate nevladine organizacije poznate kao WWF.
Španjolska, neizvjesnost u borbi protiv ilegalne trgovine životinjama
Izvješće ove nevladine organizacije iz 2018. jasno je pokazalo: imperativ je zahtijevati konkretne planove za borbu protiv ilegalne trgovine životinjama kao nacija. Ograničenje resursa i sredstava za borbu protiv ovog problema povezano je s ekspanzijom internetske prodaje: Europa i dalje želi egzotične vrste, a Španjolska to olakšava svojom mlakom reakcijom.
Iza ovog problema također postoji nedostatak koordinacije između različitih vlasti, kojima nedostaje posebna obuka u mnogim autonomnim zajednicama. Problem je i neosjetljivost stanovništva po ovom pitanju, koje još uvijek nije svjesno da ne možete imati majmuna kao kućnog ljubimca, na primjer.
Brojke ilegalne trgovine životinjama u Španjolskoj
WWF definira ilegalnu trgovinu životinjama kao krvavi posao koji je u velikoj mjeri povezan s trgovinom ljudima, prostitucijom, trgovinom oružjem ili drogom. Razlika je, prema konzervatorima, u tome što se teško progoni unatoč činjenici da svake godine može prenijeti i do 20 milijardi eura.
Ovaj posao je drugi uzrok gubitka bioraznolikosti u svijetu: ugrožene vrste kao što su tigrovi ili nosorozi u ozbiljnoj su opasnosti zbog ilegalne trgovine životinjama.
Brojke iz studije su skandalozne: Španjolska postaje, primjerice, glavni primatelj kože zmija, krokodila i drugih gmazova, zbog čega trećina trgovine tim kožama završi na španjolskom teritoriju.
Među primjercima koji su pretrpjeli ilegalnu trgovinu životinjama u Španjolskoj, naša je zemlja uvezla 92 000 sisavaca i 2,5 milijuna gmazova, barem do prije 3 godine, uz milijune biljaka. Većina ovih životinja je bila živa, pa se pretpostavlja da su budući kućni ljubimci.
Vrste koje pate od ilegalne trgovine životinjama
Španjolska je postala pristupna vrata za ovu vrstu poslovanja: afričke životinje poput gibr altarskog makaka ili maurske kornjače distribuiraju se iz Španjolske diljem Europe.
Životinje mogu stići i avionom: egzotične vrste iz Latinske Amerike u našu zemlju stižu natrpane u koferima, uglavnom papige, ali i primati i gmazovi.
Posljednja studija WWF-a istaknula je proizvode za lov i trofeje, s posebnim naglaskom na slonovaču i druge dijelove afričkog slona: 1095 trofeja ove vrste zaplijenjeno je u Španjolskoj posljednjih godina.
Jegulja je jedna od najozloglašenijih žrtava ilegalne trgovine životinjama: posao je enormno porastao, dosegnuvši vrijednost od 1500 eura po kilogramu u zemljama poput Kine.
Španjolski spasilački centri, veliki gubitnici
WWF je osudio neizvjesnu situaciju centara za spašavanje egzotične faune: od 35 postojećih centara, samo pet imalo je ugovor o suradnji, koji je subvencionirao samo 10% stvarnih troškova održavanja životinja.
Da budemo jasni, kada je vrsta zaplijenjena od ilegalne trgovine životinjama, ne može se vratiti u svoje stanište, pa se mora držati u zatočeništvu u jednom od ovih centara do kraja života.
Kada su zaplijenjene, te životinje postaju vlasništvo španjolske države i, umjesto da stvori centre za smještaj tih životinja, vlada ih 'predaje' centrima kako bi se mogle zadržati, uz gotovo ikakvu pomoć ekonomski.
Ovi centri za spašavanje uključuju nekoliko zooloških vrtova koji koriste dio svojih objekata za spašavanje žrtava ilegalne trgovine životinjama. Osim toga, postoje specijalizirana mjesta, kao što su utočišta za primate.
Iako je odobrenje španjolskog Akcijskog plana protiv nezakonite trgovine i međunarodnog krivolova divljih vrsta pozitivno, iz WWF-a su se odlučili dodijeliti više financijskih i ljudskih resursa privatnim centrima za spašavanje, ekološkom obrazovanju i borbi protiv ilegalne trgovine životinjama.