Povratak s godišnjeg odmora gotovo nikome nije ukusno jelo, ali ne pate samo ljudi od toga: postoji i sindrom nakon odmora kod pasa. Ako se vaš pas ponaša neuobičajeno kada se vratite s putovanja, možda zbog toga pati.
U sljedećim redovima moći ćete pročitati detaljniju definiciju ovog sindroma i nekoliko savjeta kako izbjeći njegovu pojavu ili ublažiti je ako već imate. Pazite, naći ćete mnogo korisnih informacija.
Postblagdanski sindrom kod pasa: što je to?
Iako je dobio naziv post-vacation sindrom, ovaj pseći emocionalni poremećaj ne djeluje isto kao kod ljudi.Za nas je to, općenito govoreći, razdoblje depresije ili tjeskobe zbog povratka u rutinu koja nam je neugodna i iz koje smo se odvojili duže nego inače.
Kod pasa, međutim, radi se o poteškoći u prilagodbi na nagli povratak njihovoj uobičajenoj rutini. Koji čimbenici ove promjene mogu utjecati na vašeg psećeg prijatelja? U sljedećem popisu predstavljamo one najčešće:
- Pas više ne provodi toliko vremena s vama jer ste se vratili svojim svakodnevnim obavezama.
- Njegova aktivnost se smanjuje: na odmoru, životinja je otišla na izlet ili je bila vani dulje od uobičajenog, na primjer.
- Prima manje mentalne i fizičke stimulacije: ako mu je dosadno kad dođe kući, pas se može na kraju osjećati tjeskobno.
- Životinja ima osobnost koja je sklonija patiti od promjena u rutini.
Simptomi sindroma nakon godišnjeg odmora
Možda će vaš pas kada se vratite s godišnjeg odmora početi pokazivati neprimjereno ponašanje ili učiniti nešto zabrinjavajuće. Neka od ponašanja koja općenito ukazuju na prisutnost sindroma nakon godišnjeg odmora su sljedeća:
- Nenormalno pražnjenje crijeva: Ako vaš pas pati od tjeskobe zbog promjena, može mokriti i vršiti nuždu kod kuće. Drastična varijacija vremena za "odlazak na zahod" možda je također utjecala na njega u tom pogledu.
- Stalno traži pažnju: za vrijeme praznika pas je sigurno dobio više pažnje od svih članova obitelji. Nakon povratka kući, to se naglo smanjuje.
- Aktivniji je i nervozniji nego inače: ne vježba toliko kao na odmoru, iako ga tijelo traži da se kreće.
- Apatija i/ili anoreksija: atipično ponašanje može otići u drugu krajnost i njihova aktivnost je smanjena, pas izgleda tužno ili čak ne želi jesti.
Također, ako se pas slabo prilagodi promjeni rutine, može razviti poremećaj anksioznosti odvajanja. U ovom slučaju, uočili biste čičak ponašanje psa prema svom skrbniku, loše ponašanje kada nije kod kuće i druge simptome.
Važno je znati prepoznati znakove ovog poremećaja jer uzrokuje veliku nelagodu životinji i može biti izvor ozbiljnih nesreća.
Što učiniti ako vaš pas pati od post-godišnjih odmora?
Od ključne je važnosti, prije svega, poznavati osobnost vašeg ljubimca jer će vam to omogućiti da procijenite rizik da će ova nagla promjena njegove rutine negativno utjecati na njega. Kako biste spriječili postblagdansku depresiju kod psa - ili je ublažili, ako već pati od nje - evo niza savjeta:
- Pokušajte promjenu učiniti što progresivnijom: možete se vratiti s godišnjeg odmora nekoliko dana ranije kako bi se životinja postupno navikla na dolazak kući.
- Vodite psa češće u šetnju: to će mu pomoći da postupno prilagodi svoju aktivnost novoj rutini. Fiziološke potrebe također će uhvatiti korak s novim ritmom, sprječavajući ga da počne obavljati nuždu u zatvorenom prostoru.
- Pružite mu puno ljubavi: dodatna porcija maženja svaki dan bit će velika pomoć u procesu prilagodbe. Ovo je također dobro za nesigurne pse koji mogu smatrati da su promjene sinonim za kaznu.
- Povećajte količinu obogaćivanja okoline koju pružate: zabavljanje psa ključno je kako biste izbjegli upadanje u tjeskobu uzrokovanu dosadom. Ako svom psu dajete podražaje i kad niste kod kuće, spriječit ćete pojavu tjeskobe odvajanja.
Važnost dobre dijagnoze
Sve ove informacije imaju za cilj pomoći u prevenciji i prepoznavanju situacije koja može utjecati na dobrobit vašeg psa -i vaš duševni mir-.Međutim, ako sumnjate da postoji ozbiljan problem u životinji, najbolje je konzultirati stručnjaka za etologiju pasa i/ili veterinara.
Prepustiti se u ruke stručnjaka važno je kada ste u nedoumici, jer promjena u ponašanju može biti posljedica fizičkog zdravstvenog problema. Prije razmišljanja o poremećajima u ponašanju, moraju se isključiti druge bolesti.