Nova studija izvještava o opasnosti koju za divlje papige predstavlja globalna trgovina egzotičnim kućnim ljubimcima, posebno za ugrožene vrste papiga. Ova opasnost nastala je zbog otkrivanja virusa poznatog kao bolest kljuna i perja kod divljih papiga u osam novih zemalja.
S obzirom da mnogim vrstama papiga prijeti izumiranje, ovi novi podaci izazivaju zabrinutost, posebno za ugrožene vrste. Ovo naglašava potrebu za povećanjem svijesti o rizicima širenja zaraznih bolesti povezanih s međunarodnom trgovinom živim papigama.
Nove zemlje u kojima je otkrivena bolest kljuna i perja su Bangladeš, Pakistan, Japan, Nigerija, Sejšeli, Vijetnam, Senegal i Gambija. Prisutnost bolesti utvrđena je zahvaljujući studiji koju je proveo Durrell Institute of Conservation and Ecology pri Sveučilištu Kent u suradnji s drugim međunarodnim subjektima.
Papige ugrožene trgovinom egzotičnim kućnim ljubimcima
Papige su među najugroženijim skupinama ptica i osjetljive su na razne zarazne bolesti. Također su među pticama kojima se najviše trguje prema Konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama (CITES). Ilegalna trgovina već je potaknula prekogranično kretanje gotovo 20 milijuna papiga od 1975.
Ovaj je pokret pomogao u uspostavljanju brojnih populacija papiga izvan njihovih izvornih područja, posebice prstenastog papiga.Prstenasti papagaj visoko je invazivna vrsta koja trenutno ima gnjezdeće populacije u više od 35 zemalja na pet kontinenata.
Prvo otkrivanje bolesti kljuna i perja kod divljih papiga porijeklom iz južne, jugoistočne Azije i zapadne Afrike u ovoj studiji naglašava potrebu za dodatnim istraživanjem u ovim regijama i može imati implikacije na očuvanje osjetljivih vrsta koje također postoji tamo.
Ova studija pokazuje da postoje vrlo bliski odnosi između genetskih sekvenci divljih populacija u globalno različitim regijama i da je bilo više događaja uvođenja u Zapadnu Afriku.
Bolest kljuna i perja
Psittacine bolest kljuna i perja (PBFD), uzrokovana virusom bolesti kljuna i perja (BFDV), često je prijavljivana zarazna bolest papiga u zatočeništvu.
Vjeruje se da bolest kljuna i perja kod divljih papiga potječe iz Australazije. Ova je bolest dobro poznati uzročnik zaraznih bolesti kod papiga u zatočeništvu. Zaražene ptice mogu razviti abnormalnosti perja, deformirane kandže i kljunove, a bolest može dovesti do konačne smrti, osobito kod mladih.
Sve papige su osjetljive na infekcije. Imunosupresivna priroda BFDV-a povećava osjetljivost domaćina na sekundarnu infekciju. Širenje BFDV-a može biti potaknuto globalnom trgovinom živim papigama i drugim egzotičnim kućnim ljubimcima te njegovom visokom postojanošću u okolišu i prenosivošću između blisko povezanih vrsta domaćina.
Sve više izvješća o infekcijama BFDV-om u divljim populacijama, domaćim i unesenim, uključujući nekoliko populacija ugroženih vrsta, izazvalo je zabrinutost zbog implikacija širenja infekcije na očuvanje.
Uspješno uspostavljanje invazivnih vrsta može biti razarajuće za male otočne populacije ili ugrožene vrste, objašnjavaju istraživači. Ne samo kroz natjecanje za resurse, već i izlažući ih virusu poput PBFD-a, koji može predstavljati značajnu dodatnu prijetnju vrstama koje već pate od pritiska niske genetske raznolikosti i gubitka staništa.
Prijedlozi
Autori studije sugeriraju da bi odluke vezane uz kretanje papiga trebale uključivati analizu rizika od bolesti koja izračunava vjerojatnost prethodne izloženosti ili infekcije i potencijalni rizik koji predstavljaju divlje populacije.
Prema autorima studije, posebno je važno da se ovi biosigurnosni rizici uzmu u obzir u regijama od velike važnosti za očuvanje, kako za ugrožene papige, tako i za druge svojte ptica kojima prijeti infekcija.
Nadalje, preporučuju da se obrati pozornost na sustavni pregled papiga u trgovini egzotičnim kućnim ljubimcima. Također podsjećaju stručnjake za očuvanje prirode, uzgajivače papiga, agencije za provođenje zakona i druge koji se bave ugroženim papigama na njihovu odgovornost i važnost u povećanju napora da se uzorkuju populacije divljih papiga i papiga u zatočeništvu na globalnoj razini.
