Odmor u ribama je tema o kojoj se malo zna, a često se postavlja pitanje mogu li ribe spavati. Kratak odgovor je da, a to je da većina riba spava. S obzirom na činjenicu da većina riba nema kapke, one ne zatvaraju oči dok spavaju kao sisavci.
Uloga odmora kod riba
Znanstvena istraživanja su pokazala da san riba ima regenerativnu funkciju i štedi energiju. Ribe se naizmjenično odmaraju dan i noć. Međutim, mirovanje kod riba djeluje drugačije nego kod viših kralješnjaka.
Ribe, čak i u stanju mirovanja, ostaju oprezne na opasnost. Možemo reći da su ribe naučile spavati s jednim 'otvorenim' okom.
Kao i u svemu, postoje iznimke. Na primjer, španjolska velika riba (Bodianus rufus) spava tako čvrsto da je možete podići na površinu vode prije nego što izmami odgovor.
Još jedan zanimljiv primjer ilustriraju neke vrste riba papiga, koje podižu vlastitu 'mrežu protiv komaraca' od sluzi kako bi se zaštitile od parazita, spriječile predatore i mogle mirno spavati.
San je univerzalni fenomen
Univerzalno je prihvaćeno da su ciklički prijelazi spavanja i aktivnosti podložni mehanizmima kontrole mozga. Iako nema sumnje da je odmor neophodan za fiziološku ravnotežu organizma, specifični mehanizmi kojima san djeluje na fiziologiju nisu otkriveni.
Evolucijska istraživanja pokazuju da hladnokrvne životinje ne pokazuju prave cikluse spavanja i budnosti. Oni predstavljaju cikličke prijelaze između odmora i aktivnosti koje određuju okolišni čimbenici.
Do sada su stručnjaci provodili analize elektroencefalograma na životinjama koje nemaju razvijen moždani korteks – kao što su kornjače, gušteri i ribe – bez da su uspjeli pronaći bilo kakav obrazac moždane aktivnosti koji bi se mogao povezati sa stanjem mirovanja.
Spavaj kao procesor slike
Znanstvene studije su pokazale da je aktivnost mozga za obradu vizualnih informacija veća od one uključene u obradu drugih modaliteta senzornih informacija.
Pretpostavlja se da su u primitivnim vremenima životinje koje nisu spavale razvile složena ponašanja koja su zahtijevala veliku sposobnost vida. Obrada tih informacija počela je zasićivati neuralni kapacitet u budnom stanju i, posljedično, razvijali bi se ciklusi spavanja i aktivnosti.Dakle, spavanje je možda evoluiralo kao mehanizam za 'resetiranje' moždanih sklopova.
Besane ribe
Znanstvenici imaju teoriju da ribama koje ne spavaju to nije potrebno jer ne moraju obrađivati vizualne informacije. Prema ovoj teoriji, slijepe ribe koje žive u špiljama u dubokom moru nikada ne spavaju.
Druge nesane ribe koje posjeduju fokusni vid, poput tune i morskog psa, žive u otvorenim oceanskim staništima, s vrlo malo vizualnih značajki za snimanje. Kao rezultat toga, vašem mozgu, koji prikuplja malo vizualnih podataka, nije potreban odmor da bi ih obradio.
Kako se kod riba prepoznaje odmor
- Ribe se noću ili danju nerazgovjetno odmaraju. Kod određenih vrsta uobičajeno je da traže kamenje ili biljke za zaštitu.
- Uobičajeno je da stražnju ili donju peraju stave na morsko dno. Dakle, peraja djeluje kao neka vrsta sidra, koje sprječava da ih morska struja odvuče.
- Može se dogoditi da riba proizvodi zvukove kako bi otjerala predatore. Ovo je slučaj s ribom gunđalicom.
- Mogu se odmarati na morskom dnu. Odatle se povremeno penju gore kako bi disali, a da se ne moraju probuditi; To rade zahvaljujući svom plivaćem mjehuru.
- Neke vrste riba sposobne su mijenjati boju ljuski dok spavaju, kako ne bi bile toliko uočljive eventualnim neprijateljima tijekom sna.
Spavanje je tako složen proces da nužno mora ispuniti vitalnu funkciju. Ako je u nekom trenutku evolucije spavanje bilo opcija, povijest nam pokazuje prednost spavanja, budući da u prirodi prevladavaju životinje koje spavaju.
