Izumrli kitovi u nekim dijelovima našeg planeta mogu se ponovno otkriti zahvaljujući arheologiji. Na isti način na koji su vrste poput europskog risa nastanjivale Pirenejski poluotok, postoje kitovi koji su, iako su nestali s naših obala, živjeli prije stotina godina.
Izumrli kitovi uz španjolske obale
Prije više od 2000 godina, na samom početku Rimskog Carstva, Sredozemno more bilo je dom za dvije vrste koje su danas vrlo udaljene. Desni kit i sivi kit naselili su ove obale, što je potvrđeno pojavom fosila u Baelo Claudiji, drevnom rimskom gradu u blizini Tarife.
To su dokazali znanstvenici sa Sveučilišta Cádiz Analizirali su kosti pronađene u Baelo Claudia, jednom od trgovačkih centara na Mediteranu za Rimljane. Mjesto je poznato po području prerade ribe gdje se riba solila i dobivalo ulje.
Dvije otkrivene vrste kitova su desni kit (Eubalaena glacialis) i sivog kita (Eschrichtius robustus). Dok desni kit putuje samo vodama najjužnijeg dijela naše planete, sivi kit živi na sjeveru Pacifika, zbog čega se oboje stotinama godina nisu vidjeli na europskim obalama.
Rimljani i izumrli kitovi
DOVećina migratornih vrsta vjerojatno je došla u Sredozemno more radi uzgoja, što bi dovelo do velikih okupljanja kitova na ovim geografskim širinama. Da bi to učinili, morali su ući kroz Gibraltarski tjesnac, gdje se nalazi grad Baelo Claudia.
Rimljani su vješto iskorištavali morsko dno i počeli iskorištavati resurse poput plavoperajne tune. Zato nije čudno pomisliti da su djelovali i kao kitolovci.
Ove nove tehnike također su omogućile pronalaženje mršave lopatice sivog kita u asturijskom gradu prije rimske invazije. i industrija kitolova koja se u srednjem vijeku pojavila na kantabrijskoj obali.
Ono što je nepoznato je pokazuju li ovi nalazi da su Rimljani lovili kitove.; Istina je da ima mnogo slučajeva izumrlih kitova na određenim obalama, pa postaje sve važnije zaštititi kitove.
Baskijski kitolovci i izumrli kitovi
A to je da se u našoj zemlji izumrli kitovi počinju pojavljivati s izdancima baskijskih kitolovaca. Lovci na baskijske kitove bili su jedan od prvih naroda u Europi koji ih je industrijski iskoristio: dobili su ulje ove morske vrste, osim kostiju i mesa.
Zapravo, Baski su došli na Island kako bi iskoristili ovaj resurs u srednjem vijeku, a čak je i uspostavljen jezik poznat kao Pidgin, hibrid između baskijskog i islandskog jezika. Iako je sve rečeno, odnos između Baskijana i Islanđana završio je loše, do te mjere Godine 2015. poništen je zakon koji je dopustio atentat na Baske na islandskom tlu, iako to očito nije imalo učinka jer se radilo o srednjovjekovnom zakonodavstvu.
Za baskijske kitolovce čak se govorilo da su mogli stići u Ameriku prije Kolumba. Iako za to nema dokaza, istina je da su početkom 16. stoljeća u nekoliko navrata putovali u Newfoundland (Kanada): Baskijska flota imala je trideset brodova i 2000 ljudi koji su lovili 400 kitova svake godine.
Rimljani, kitolovci ili oportunisti?
No, ovi nalazi izumrlih kitova na rimskom tlu mogli bi baciti sjenu na baskijsku legendu. Neki vjeruju da je to jasan trag da industriju kitolova nisu pokrenuli Baski, već Rimljani stoljećima prije.
Istina je da postoji malo dokaza koji podupiru ovu teoriju, pa iako su Rimljani mogli uhvatiti kitove i druge kitove malim čamcima i harpunima, Čini se više nego vjerojatno da su Rimljani hvatanje izumrlih kitova bili povremeni, pa čak i da su iskoristili prednosti nasukavanja.
Govorimo o dvije vrlo primorske vrste, pa je njihov lov lakši nego kod drugih velikih kitova. Zapravo,rimski povjesničar i prirodoslovac poznat kao Plinio en Vielo spominje viđenje orka u lovu na kitove u Cádizu, nešto što bi danas bilo nemoguće.
