Iako je uvijek tužno i bolno govoriti o lovu na veličanstvene životinje poput kitova, povijest baskijskih kitolovaca podsjeća nas da je stoljećima ovaj grad na sjeveru Španjolske bio poznat po svom odnosu s kitovima.
Baskijski kitolovci, kraljevi mora
Baskijski kitolovci smatraju se pionirima u komercijalnom iskorištavanju kitolova, iako je nedavno otvorena mogućnost da su Rimljani prvi to učinili, zbog ostataka izumrlih kitova na španjolskim obalama.
Baski su pet stoljeća dominirali kitolovom, dok su plovili gotovo cijelim Atlantikom. Francuski istraživač Samuel de Champlain opisao je Baske koji žive na kanadskom otoku Newfoundlandu kao najsvjesnije u lovu na ove kitove.
U stoljećima koja slijede, druge narode su učili Baski; uspon drugih industrija kitolova, zajedno s gubitkom interesa za ulje ovih kitova, okončao je ovu industriju kitolova krajem 19. stoljeća. Do tada su neke vrste poput pravog kita bile blizu izumiranja.
Baskijski kitolovci u Biskajskom zaljevu
Počeci baskijskih kitolovaca dokumentirani su krajem 7. stoljeća, gdje dokument govori o prodaji masnoća: 250 litara kitovog ulja samostanu u Normandiji.
Kasnije se spominju i oni koji se također mogu smatrati ranim, iako je to sredinom 11. stoljeća kada se u mnogim dokumentima spominju kitovi ili jela od njihove kosti. Krajem 11. stoljeća kitolov se proširio u Santander, a kasnije u Asturiju i Galiciju.
U 13. stoljeću bilo je već 50 luka u kojima su bili osnovani baskijski kitolovci, od rta Finisterre do granice s Francuskom. Zimi i u proljeće desni kitovi prolazili su sjevernom Španjolskom u punoj seobi, a tada su kitolovci izvršili svoje velike pohode na kantabrijsku obalu.
Kako su lovili baskijski kitolovci?
Baskijski kitolovci imali su stražarnice smještene u važnim rtovima i u gradovima poput Biarritza ili Zarautza. Kad su promatrali kita, svjetionici su gorjeli i začuli su se bubnjevi: tada su baskijski kitolovci sa svojim harpunima izašli na more.
Nakon toga su izvukli leš kita vezivanjem užadi i tijelo obradili na obali. Važno je napomenuti da je većina kitova koje imamo na Pirinejskom poluotoku dubokomorski, a obalni su kitovi nestajali. Jedan od razloga bio je taj što se potonji mogu uloviti ovom metodom.
Važnost i utjecaj baskijskih kitolovaca
Baskijski kitolovci postigli su veliku slavu i slavu, pa čak i izbjegavali plaćanje poreza, iako su crkvi davali jezike kitova. To se s godinama počelo mijenjati, a zemlje poput Francuske počele su zarađivati kada su baskijski kitolovci lovili njihove obale.
Ovo naslijeđe uvelike je utjecalo na kantabrijsko područje, i Gradovi kao što su Bermeo, Getaria ili Castro Urdiales na svojim štitovima spominju baskijske i kantabrijske kitolovce.
Protekcionizam u baskijskoj industriji dosegao je točku zabrane prodaje proizvoda od kitova s drugih ribarskih plovila. U slijedećim stoljećima ova će praksa opadati, što će dovesti do njenog nestanka krajem 18. stoljeća.
Ukupan ulov baskijskih kitolovaca nije poznat, jer postoje samo brojke iz 16. stoljeća. Prema nekim dokumentima iz Lekeitioa, u Biskajskom zaljevu izlovljeno je između 1.517 i 1.662 ukupno 68 kitova.
Putovanja baskijskih kitolovaca
Baskijski kitolovci također su počeli putovati u daleke zemlje: primjer za to su kanadski otok Newfoundland i druge regije istočne obale Kanade.
U tim regijama Kanade postoje brojne reference na Baskiju, a zapravo postoje legende koje govore da su u ove zemlje stigli 100 godina prije nego što je Kristofor Kolumbo stigao u Ameriku. Zapravo, spominju se kako su francuski mornari čuli autohtono stanovništvo kako govori baskijski u ovim zemljama.
Još jedan od poznatih događaja koji su izveli baskijske kitolovce bio je masakr Španjolaca, u sedamnaestom stoljeću Island; 32 Baskijci su ubijeni od ruku Islanđana, što su potaknule lokalne vlasti.
Ono što je jasno je da Baskijski kitolovci imali su ogroman utjecaj na populaciju kitova, iako su trenutne tehnike i operacije još opasniji.