Način disanja kitova općenito, a posebno kitova je dobrovoljan. To znači da svaki put kada udišu zrak to čine svjesno, jer moraju izaći iz vode kako bi uhvatili zrak vani. Pa kako mogu spavati ako trebaju pogledati vani da udahnu? Kako se čuvate od utapanja?
Na jednoj strani, kitovi moraju držati otvor pod kontrolom kako ne bi udahnuli vodu i ne utopili se. Ali također moraju biti u stanju izdići se na površinu i unijeti zrak kako se ne bi utopili od nedostatka kisika.
Disanje sisavaca
Morski sisavci imaju veliku prednost u odnosu na kopnene sisavce, jer pri svakom udisaju mogu unijeti više zraka, budući da su im pluća proporcionalno veća. Osim toga, pri svakom udisaju i izdisaju razmjenjuju više zraka, a njihova crvena krvna zrnca nose i više kisika.
Prilikom ronjenja krv morskih sisavaca putuje samo do dijelova tijela kojima je potreban kisik: srca, mozga i mišića koji plivaju. Probava i bilo koji drugi proces moraju pričekati.
Osim, te životinje imaju veću toleranciju na ugljikov dioksid. Njihov mozak ne aktivira respiratorni odgovor sve dok razine CO2 nisu puno veće od onih koje kopneni sisavci mogu podnijeti. Ti su mehanizmi prilagodbe za život u vodenom okruženju i pomažu tijekom procesa spavanja.
A) Da, kitovi smanjuju broj udisaja tijekom razdoblja odmora. No, ovo ne razjašnjava pitanje jer, koliko god period između daha i daha bio dug, nije dovoljno spavati. Zapravo, neki istraživači vjeruju da kit može udahnuti do 90% svog zraka, dok ljudi mogu koristiti samo oko 15% zraka koji udišu.
Ovako kitovi spavaju
Ljudska bića nehotice dišu. To znači da dišemo bez razmišljanja o tome. Imamo refleks disanja koji se aktivira dok spavamo ili smo u nesvijesti. Možemo zaboraviti disati, pa ne prestajemo disati dok spavamo. Ali isti slučaj nije s kitovima.
Spavanje kitova karakterizira zanemariva količina ili potpuno odsustvo sna s brzim pokretima očijui promjenjiv stupanj kretanja tijekom sna povezan s veličinom tijela i asimetrično stanje oka.
Zapravo, način na koji kitovi spavaju je nevjerojatan. Kad čovjek spava, cijeli mu je mozak zauzet spavanjem. Međutim, za razliku od ljudi, kitovi spavaju s polovičnim mozgom u mirovanju.
Pa dok polovica mozga ostaje budna kako bi bila sigurna da diše i upozorava na svaku opasnost u svom okruženju, druga polovica mozga spava. To se naziva sporovalasni unihemisferični san.
Ovaj uzorak također omogućuje kitovima da se kreću dok spavaju., zadržavajući položaj u odnosu na druge i ostajući na oprezu u slučaju pojavljivanja predatora. Kretanje im također može pomoći u održavanju tjelesne temperature.
Kitovi su sisavci i reguliraju svoju tjelesnu temperaturu tako da je drže unutar određenog raspona.. U vodi tijelo gubi toplinu 90 puta više nego u zraku. Mišićna aktivnost pomaže zagrijati tijelo. Ako kit prestane plivati, može prebrzo izgubiti toplinu.
Osim, gdje kitovi spavaju razlikuje se ovisno o vrsti. Neki se odmaraju na površini, neki stalno plivaju, a neki se čak i odmaraju znatno ispod površine vode.
Veliki kitovi obično miruju na površini pola sata. Ovi kitovi polako udišu, rjeđe nego kad su aktivni. Na površini ostaju toliko relativno nepomični da izgledaju poput divovskih trupaca koji plutaju u vodi. Međutim, ne mogu se dugo odmarati jer mogu izgubiti previše tjelesne topline dok su neaktivni.
Zaključak
Kitovi spavaju. Međutim, oni ne zaspu kao ljudi i druge životinje, jer moraju ostati svjesni kako bi zadovoljili svoje potrebe za kisikom dok žive u oceanu i pripaze na opasnosti.
Kad se odmore, kitovi ostaju djelomično pri svijesti pa mogu reagirati na opasnost i po potrebi dobiti više zraka. Njihovo tijelo dizajnirano je tako da im omogućuje da zadrže dah dulje vrijeme, a minimiziraju količinu energije koju troše pri plivanju.
Što je više, tijelo kitova također im omogućuje da ostanu na površini dok su na ili blizu površine vode, pa se tako mogu odmarati bez upotrebe energije ostati na površini.