Pripitomljavanje svinje jedna je od najzanimljivijih kod domaćih životinja, te da odnos između svinja i čovjeka datira tisućama godina, a vjeruje se da se dogodio u dvije različite regije.
Ova je životinja vrlo inteligentna, iako je, poput ostalih domaćih životinja, malo proučavana. Svinje su jedna od najinteligentnijih životinja na svijetu i imaju neobično ponašanje, poput činjenice da prije teljenja prirodno gnijezde.
Pripitomljavanje svinje
Prije otprilike 13.000 godina pripitomljavanje svinja započelo je u Anadoliji, iako se vjeruje da se to dogodilo paralelno u dolini Mekong prije otprilike 8.000 godina,kao što se dogodilo s drugim vrstama poput ovaca. Neki autori vjeruju da je u Europi postojao i proces pripitomljavanja svinje, no ono što je jasno jest da velik dio DNK azijskih svinja opstaje u Europi.
Tako bi azijske svinje bile unesene u Europu i križane s divljim svinjama. Nedavno je istraživanje analiziralo gene više od 600 svinja iz Azije i Europe te je zaključeno da europske svinje imaju DNK iz mnogo različitih populacija.
Vrsta je vrlo prilagodljiva zahvaljujući svom svejedinstvu, zbog čega se prilagodila tako različitim mjestima kao što je arhipelag Chiloé, gdje se hrane algama i mekušcima.
Širenje svinje
Dolazak svinje u Ameriku bio bi mnogo kasnije, i to zahvaljujući istraživačima poput Eduarda de Sota. Zanimljivo je da ih je pripitomljavanje svinja pri bijegu učinilo pravom invazivnom vanzemaljskom vrstom i prilagoditi se ekosustavima, što je imalo utjecaja na Indijance.
Trenutno postoji nekoliko američkih država koje love divlje svinje, kao i hibride s divljim svinjama, što uzrokuje priličnu nevolju. Njegov uspjeh rezultirao je milijardom pojedinaca na cijelom planetu. U Kini ima 454 milijuna svinja, dok ih u Sjedinjenim Državama ima 59 milijuna, a u Španjolskoj 23 milijuna.
Svinjski zanimljivosti
Svinja se koristila uglavnom za meso, ali bilo je ljudi koji su je koristili za izradu alata, četki ili čak štitova. Na nekim mjestima poput Kine ili Indije ove su životinje čak hranili ljudskim izmetom i ostacima kroz tzv svinjski toaleti.
Svinje su vrlo posebne životinje i, zahvaljujući mutaciji, imune su na zmijski otrov, baš poput ježeva ili mungosa. Ova mutacija u receptoru onemogućuje neurotoksin mnogih zmija da se veže za svoje ciljne stanice.
Svinje su na Iberijski poluotok stigle vjerojatno u neolitiku, s dvije glavne sorte: iberijskim deblom i keltskim. Prva je mjesto gdje potječe iberijska svinja, pored drugih pasmina, poput murcijanske ravne ili kanarske crne svinje. Nasuprot tome, rase keltskih stabala pojavljuju se na sjeveru Španjolske, a najpoznatije su Asturcelta gocho ili galicijski keltski porco.