LionfishPterois milja) pripada rodu otrovnih riba Pterois i porijeklom je iz Indo-Pacifika. Poznat je i pod drugim imenima kao što su zebrica, krijesnica, puretina ili bakalar. Ovu vrstu karakterizira izvanredna boja upozorenja s crvenim, bijelim ili crnim trakama, upadljivim prsnim perajama i bočne peraje s otrovnim šiljatim izbočinama.
Primjereno je to istaknuti spol Pterois obuhvaća ukupno dvanaest vrsta, među kojima Str. radiata, Pterois volitans Y Pterois milja najčešće se proučavaju. Vrste u ovom rodu bile su komercijalno uspješne kao akvarijske ribe zbog svog upečatljivog i egzotičnog izgleda.
Gdje je ovaj grabežljivac porijeklom?
Riba lav nastanjuje obalne vode na dubinama između dva i 80 metara. U svom izvornom području u Indijskom oceanu ova je životinja rasprostranjena u cijeloj istočnoj Africi od Somalije do Port Alfreda u Južnoj Africi.
Također se javlja od Južne Afrike do Crvenog mora i Perzijskog zaljeva, te istočno do Sumatre, Jave i Balija. Sa svoje strane, crvena lavova opaža se i u zapadnom i središnjem Pacifiku te u zapadnoj Australiji.
Lavovi su uspješni napadači
Važno je to znati u svom rodnom kraju ova vrsta nije osobito bogata. Međutim, i lavovski i crveni lavovi bili su neobično uspješni kada su uvedeni u Atlantski ocean.
Zapravo, uvođenje ovih vrsta rezultiralo je jednom od najbržih i ekološki najštetnijih morskih invazija do sada. Nakon što su provedena istraživanja genetske raznolikosti napadača, zaključeno je da potječu iz male osnivačke populacije na jugoistoku Sjedinjenih Država.
U zapadnom Atlantiku, lavovi su postali dominantni grabežljivac na koraljnim grebenima, s velikim utjecajem na domaće ribe. Tako se procjenjuje da je u samo 2 godine, uspio je smanjiti brojnost više od 40 vrsta.
Zašto je toliko uspješan koliko i invazivan?
Prema stručnjacima, njezin dramatičan uspjeh kao invazivne vrste rezultat je kombinacije nekoliko čimbenika:
- Prvi, lavovi su općeniti mesožderi a mogu se hraniti raznim ribama i rakovima.
- Ženke se mrijeste svaka 4 dana tijekom cijele godine, a godišnje proizvedu oko dva milijuna plutajućih želatinoznih jaja. Valja napomenuti da su njihova jaja planktonska i da putuju oceanskim strujama uspijevajući pokriti velike udaljenosti.
- Ova vrsta ima rano sazrijevanje i razmnožavanje te snažna otrovna obrana protiv predatora. Zapravo, među vrlo učinkovitim tjelesnim i bihevioralnim obrambenim mehanizmima prijeti im aspekt otrovnih bodlji koje mu daju izuzetnu otpornost na ektoparazite.
- Uobičajeno je da se njihovi domaći grabežljivci prelovljavaju.
- Konačno, u napadnutom okruženju njihov "novi" plijen nije prilagođen njihovoj prisutnosti, što uvelike olakšava njihov položaj učinkovitih predatora.
Je li lavovac ušao u Sredozemno more?
Do sada su se lavovi samo povremeno javljali u istočnom Sredozemnom moru. Zapravo, vjeruje se da su nepovoljni oceanografski uvjeti ograničili širenje njihovih ličinki.
U posljednjih 5 godina, čini se da se prijetnja invazijom lavova u Sredozemno more ostvaruje. Viđenja lavova P. milja obalnih voda uz južni Cipar postaju sve rasprostranjenije.
Važno je napomenuti da se mediteranski ekosustavi, osim invazija egzotičnih vrsta, suočavaju i s drugim višestrukim prijetnjama kao što su klimatske promjene i prelov. Temperatura vode u Sredozemlju stalno se povećava, i šire se invazivne vrste uzrokujući promjene zajednice i pojave tropikalizacije.
Trenutno na Sredozemlju postoji više od 1000 egzotičnih vrsta, a većina je termofilnih vrsta koje su u Sueški kanal ušle u istočni bazen. Nedavno proširenje ovog kanala, zajedno s zagrijavanjem morske površine, su okolnosti koje pogoduju pozicioniranju lavovske ribe u ovoj niši.
Konačni odraz
Sredozemno more važan je rezervoar oceanske raznolikosti, dom oko 17 000 vrsta. Utjecaj lavovaca kao invazivne vrste povezan je s izmjena staništa i smanjenje lokalne biološke raznolikosti.
Zbog velike stope grabežljivosti, lavovi smanjuju brojnost i regrutiranje izvorne biote. Sveukupno, društveno -ekonomski utjecaj tek treba biti u potpunosti procijenjen, ali jedno je jasno: ljudska su bića bila ključna u promicanju širenja invazivnih vrsta.