Nema sumnje da su sove najvažnije noćne ptice. Kad večer počne padati i većina se životinja skloni kako bi izbjegla mrak, sove započinju svoju rutinu. Ove životinje imaju iznimne kvalitete zbog kojih su jedni od najboljih lovaca noći. Želite li znati više zanimljivosti o sovama?
U svijetu postoji nekoliko desetaka vrsta sova na različitim kontinentima, osim na Antarktiku. Svaka vrsta ima svoje posebnosti, ali svi oni predstavljaju zajedničke prilagodbe načinu života, s krajnjim ciljem da budu najtiši lovci na svijetu.
Međutim, znanost sada pokušava opovrgnuti određene kvalitete kojima su sove obdarene. Zar nemaju savršen vid? Mogu li doista čuti bilo kakav zvuk u šumi? Zatim odgovaramo na ova pitanja i mnoga druga.
1. Tihi let sova
Jedan od kurioziteta u vezi sova koji obično privlači pažnju je koliko tih je njihov let. Ove životinje tijekom leta proizvode toliko malo zvuka da čak ni čovjek ne bi mogao otkriti primjerak, čak i ako mu je ptica prošla tik iznad glave.
Zašto su sove evoluirale tako da šute, kad drugim pticama s istom strategijom lova to nije potrebno? Odgovor nije sasvim jasan, ali znanstvenici su uspjeli odgonetnuti neke zagonetke.
Leteće perje sova na sebi ima gusti baršun. Osim toga, u perju imaju strukturu u obliku češlja što ih čini još tišima. U prošlosti se smatralo da su te prilagodbe sovi služile kao način za suzbijanje aerodinamičkog zvuka, odnosno buke koja se javlja pri prolasku kroz zrak.
Trenutno je to uvjerenje potpuno empirijski razbijeno, a sada teorija ne leži u tome zašto je sovin let tako tih, već zašto su druge ptice tako bučne tijekom letenja. Odgovor s većom podrškom do sada je da ptice stvaraju mnogo zvuka udarajući jedno perje o drugo i trenjem između njih.
Posebne strukture koje sove imaju na krilima čine to trenje između perja je prigušeno i zvuk je gotovo poništen. Ova prilagodba može koristiti ovim životinjama na dva načina.
- Prije svega, ne ispuštajući buku tijekom leta, sova može nastaviti čuti sve oko sebe i da zvuk plijena nije prikriven zvukom njegovog mahanja.
- Drugo, činjenica da ne proizvodi zvukove koje plijen može čuti, ograničava sposobnost brane da donese odluku o manevaru izbjegavanja kako bi se izbjegao napad sove.
Do sada je ovo najnovije poznato o tihom letu sove i za što se može koristiti.
2. Velika fleksibilnost vrata: još jedna od zanimljivosti sova
Sove mogu okrenuti glavu za 270 stupnjeva. Iz tog razloga često mogu staviti lice neposredno iznad leđa. Osim toga, ove životinje prave pomalo čudne zavoje u svojoj potrazi da točno otkriju odakle dolazi zvuk.
Nedavna istraživanja s američkim sovama (Tyto furcata pratincola) su otkrili da ove životinje imaju 14 vratnih kralježaka, nešto što je potpuno izvan norme u životinjskom svijetu.
Velika većina kralježnjaka ima 7 vratnih kralježaka. Oni se mogu postaviti vrlo blizu pa čak i ometati kretanje - kao kod dupina - ili, naprotiv, biti doista produženi, kao kod žirafa. U svakom slučaju, ova konformacija gotovo uvijek obuhvaća 7 kostiju.
Činjenica da sove imaju 14 kralježaka prilično je otkriće, ali osim toga, njihovi vratovi imaju između 3 i 7 fleksionih regija. Ako mislite na ljudsko biće -koje u svom vratnom području ima samo jednu točku savijanja -, do 7 regija može pretpostaviti širok raspon zavoja i kretnji.
3. Imaju li visoko razvijen sluh?
Sove otkrivaju svoj plijen čulom sluha, jer se oduvijek smatralo da su te životinje sposobne čuti i najmanju buku. Međutim, sada je poznato da su slušne sposobnosti ili učestalost na kojoj te životinje čuju iste kao i kod ljudi. Pa kako mogu čuti svoj plijen pod zemljom ili snijegom?
U stvarnosti, postoje mnogi čimbenici zbog kojih sove bolje čuju, unatoč tome što čuju na istoj frekvenciji kao i mi. Kao prvo - i kao što je već spomenuto - sove se ne čuju dok se kreću, što im omogućuje da bolje čuju svoj plijen.
S druge strane, anatomski raspored njihovih ušiju je drugačiji. Njihovi ušni kanali nalaze se s obje strane glave, ali na različitim visinama. To omogućuje sovama da bolje analiziraju odakle dolazi zvuk.
Konačno, na neurološkoj razini, sove su stručnjaci za razaznavanje koja je buka stvarna, a koja je stigla kao rezultat odskoka. To uvelike olakšava mjesto plijena.
4. Zašto neke sove imaju diskove na licu?
Još jedna zanimljivost sova, a koja je povezana sa sluhom, je lice mnogih vrsta u obliku diska. Životinje koje pripadaju rodovima Strix, Asio, Bubo, Tyto Y Podila lice podijeliti na 2 ravna diska. Ova značajka poboljšava prijem zvukova.
5. Imaju li sve sove žute oči?
Svaka vrsta sove ima oči jedne boje, iako se različite svojte mogu klasificirati po skupinama, uz nekoliko iznimaka. Općenito, sove iz roda Strix Imaju crne oči i nemaju perjanice na glavi. Ove su životinje izrazito noćne, jer u lov odlaze samo kad je već duboko u noć.
Druge vrste sova - poput onih iz roda Bubo ili Asio- oni su prilično sumračne životinje i imaju žute oči. Drugi imaju narančaste, pa čak i crvene oči. Kaže se da je visina terena povezana s vremenom u kojem se životinje kreću, ali nema studija koje bi potvrdile ovu teoriju.
Znanost je pokazala da sove ne vide baš najbolje. Glavni osjećaj za funkcioniranje u okolišu je uho koje, iako nije jako razvijeno, ima vanjske strukture zbog kojih uvelike povećava svoj slušni kapacitet.
6. Još zanimljivosti o sovama: njihova najbliža rodbina
Ako sve navedeno nije već dovoljno znatiželjno, sada se zna da najbliži srodnici sova nisu druge ptice grabljivice, već neke vrste passerina. Prema studijama, kolibri, vrapci ili vodovodi najbliži su rođaci sova, s taksonomskog gledišta.
Kao što smo vidjeli, fizičke karakteristike i prilagodbe sova doista su nevjerojatne. Neke od ovih životinja - poput bijele sove - nestaju iz mnogih regija Europe zbog nedostatka gnijezda. Na sreću, neke udruge imaju projekte za postavljanje kutija za gniježđenje noćnih grabljivica.