Smatrani jednim od najinteligentnijih životinja na planetu, dupini su vrsta zubatih kitova s vrlo posebnim karakteristikama. Nastanjuju vode Atlantskog i Tihog oceana, s odličnom prilagodbom kako na tropsku klimu tako i na ledeno okruženje. Uglavnom su prepoznati po svojoj velikoj lukavosti i brzom učenju, kao i po sposobnosti da osjećaju složene emocije poput ljudi.
Donedavno sehomo sapiensvjerovalo da je jedini sisavac na Zemlji koji razvija degenerativne bolesti živčanog sustava, poput Alzheimerove bolesti ili demencijeMeđutim, nedavna istraživanja pokazuju da bi i dupini mogli biti pogođeni. U sljedećem sadržaju otkrijte otkrića koja su dovela do ovog zaključka.
Alzheimer i njegova moguća manifestacija kod dupina
Alzheimerova bolest se definira kao progresivna degeneracija živčanih stanica u mozgu, praćena značajnim smanjenjem moždane mase. Osobe koje boluju od nje obično imaju vrlo specifične simptome ovog poremećaja. Kao i gubitak pamćenja, zbunjenost i demencija. Iako glavni uzrok nije jasan, genetski čimbenici, starija dob i bolesti poput dijabetesa prepoznati su kao čimbenici rizika za njegov razvoj.
U prirodi dupina, kao i kod drugih morskih životinja, javlja se fenomen nasukavanja.To se događa kada jedna od ovih vrsta zapliva u plitku vodu, ostane nasukana ili zarobljena na obali. Dok većina kitova ima nevjerojatan sustav orijentacije poznat kao eholokacija,više od 2000 morskih sisavaca kao što su dupini i kitovi umiru svake godine od nasukavanja
Zašto se to događa?
Prema raznim stručnjacima, zvukovi koje emitiraju borbeni i ribarski čamci mogu ometati eholokaciju i procese lociranja ovih životinja, uzrokujući da se izgube. Međutim, studija objavljena u znanstvenom časopisu European Journal of Neuroscience sugerira da je još jedan uzrok nasukavanja kod dupina degeneracija središnjeg živčanog sustava.
U ovom istraživanju, u kojem su analizirani mozgovi 22 vrste kitova Rissovog dupina, kita pilota, lučke pliskavice, bjelokljunog i dobrog dupina, pronađene su određene promjene mozga povezane s Alzheimerovom bolešću kod ljudi.Slično tome, treba napomenuti da je većina tih životinja bila starije dobi. Osim toga, umrli su kad su bili zarobljeni na obali Švedske.
Pokazatelji neuroloških poremećaja u dupina
S jedne strane, prilikom detaljnog pregleda mozga svake od ovih životinja, pronađeni su beta-amiloidni plakovi na živčanom tkivu. Ovaj peptid, koji u normalnim uvjetima igra temeljnu ulogu u prijenosu informacija između neurona, ima tendenciju abnormalnog nakupljanja na živčanim stanicama kod neuroloških poremećaja kao što je Alzheimerova bolest. Takva pojava, osim što stvara neispravnu vezu između neurona, uzrokuje njihovu degeneraciju i smrt.
S druge strane, akumulacija drugog proteina zvanog tau također je pronađena u neuronima. To je povezano s degeneracijom i stvaranjem neurofibrilarnih čvorova koji utječu na pravilan rad središnjeg živčanog sustava.Osim toga, otkriven je abnormalan broj glijalnih stanica kao što su astrociti i mikroglija, faktor povezan s upalnim procesima u mozgu.
Konačno, još jedan rad pod nazivom Molekularna osnova Alzheimerove bolesti u dupina pokazao je daovi sisavci izražavaju proteine koji su najizravnije uključeni u stvaranje beta-amiloidnih plakova, slično onome što se događa kod ljudi.
Kako su demencija i masovno nasukavanje povezani
Iako možda mislite da svi dupini koji uginu na obali pate od neke vrste demencije, stvarnost bi mogla biti drugačija. S jedne strane, ova vrsta kitova ponaša se društveno, odnosno živi u skupinama do 30 i više jedinki. Osim toga, postoji određena hijerarhija u njihovim društvenim odnosima, pa postoji vođa koji upravlja cijelim čoporom.
S obzirom da je ova osoba obično najiskusnija i najstarija, mogla bi biti najsklonija degeneraciji CNS-a zbog starosti.Prema ovoj teoriji, moguće je da vođa manifestira neku vrstu demencije i zavede ostale dupine. Na taj se način životinje nasukaju na obalama različitih teritorija.
Što dijele ljudi i dupini?
Kao i ljudska bića, dupini imaju duži životni vijek u usporedbi s drugim sisavcima. Zapravo, vrste poput prugastog dupina mogu živjeti i do 60 godina. U skladu s navedenim, studija objavljena u časopisu Alzheimer's and Dementia sugerira da bi dupini zbog svoje dugovječnosti mogli biti skloniji razvoju određenih bolesti poput Alzheimerove bolesti ili demencije.
Na isti način, kod obje vrste može doći do promjena u normalnom funkcioniranju hormona inzulina. Posljedično, i dupin i čovjek su u opasnosti od dijabetesa, faktora rizika za manifestaciju ovih poremećaja središnjeg živčanog sustava.
Napokon, usprkos svim otkrićima koja upućuju na to da dupini pate od neke vrste demencije, potrebna su buduća istraživanja kako bi se razumjelo kako te neuronske promjene stvarno utječu na ponašanje ovih kitova. Budući da se, unatoč manifestiranim lezijama sličnim onima koje nalazimo kod ljudi, bolesti mogu razviti na potpuno drugačiji način.
