Prisutnost majmuna koji koriste alate već nam je dobro poznata, a to je da su ti primati vrlo inteligentne i vješte životinje. No, sve više studija pokušava proučiti datira li to iz prošlosti.
Studija o majmunima koji koriste alate
Sada, nova studija pokazuje da je upotreba alata u majmuna kapucina stara više od 3.000 godina, što daleko premašuje prethodne procjene koje su govorile o 700 godina za tvrdoglavog majmuna kapucina. Ova studija, provedena na bradatim kapucinima, pokazuje da postoje majmuni koji su koristili alate najmanje 3.000 godina, iako bi ta brojka mogla biti i veća.
Studija je provedena u Nacionalnom parku Sierra de la Capibara u Brazilu. Predvođen dr. Tomosom Proffittom, rad otkriva različite faze korištenja alata, nešto vrlo slično onome što se događa na ljudskim stranicama poput Atapuerce.
Tako se prve faze sastoje od malih alata, dok je prije samo 250 godina započela faza u kojoj su majmuni koji koriste alate u ovom parku koristili veće kamenje.
Istraživači su prikupili više od 1.600 kamenja koje su ti majmuni koristili za razbijanje oraha kojim se hrane, pa je bilo lako vidjeti evoluciju tog kamenja.
Mora se zapamtiti da kumulativna kultura nije pronađena u drugih primata osim u čovjeka. To znači da, iako se alati mijenjaju, ne moraju biti poboljšanja, jer te životinje ne šire svoje kulturno ponašanje poput ljudi.
Upoznajte majmune koji koriste alate u Brazilu
Majmuni koji koriste alate već 3000 godina nisu niko drugi do siktavi majmuni (Sapajus libidinosus), primati koji se nalaze samo u Brazilu. Ovi primati imaju duljinu između 30 i 44 centimetra, iako ih rep čini dvostruko većom. Ovaj rep je unaprijed osjetljiv, što znači da ga mogu koristiti za hvatanje predmeta kao treće ruke.
Majmuni kapucini nisu samo majmuni koji najčešće koriste alate, a vidjelo se i kako se te životinje ponašaju prema samoliječenju i vrlo znatiželjno kulturno ponašanje.
U slučaju brazilskih zviždukavih majmuna, hrane se uglavnom plodovima palmi i insektima, pa je uporaba alata u ovih životinja vrlo važna za otvaranje plodova. Imaju veliku dnevnu aktivnost i nastanjuju velike teritorije od oko 300 hektara, gdje grupe od oko devet pojedinaca provode dan tražeći izvore hrane. Čak su i tako zabilježena stada s više od 50 primjeraka koja se kreću od stabla do stabla.
Nažalost, Majmuni kapucini jedan su od primata koji su najviše patili od ljudi. To je zato što smo ih zarobili i odgajali kako bismo ih držali u kućama, iako je stvarnost da ne možete imati majmuna za kućnog ljubimca.
Stoga se moramo sjetiti da, unatoč činjenici da nas njihova inteligencija može podsjetiti na mnoge ljude, ti primjerci moraju ostati s onima svoje vrste, budući da su društvene životinje koje mnogo pate kao kućni ljubimci.